Doček srpske nove godine
Doček srpske nove godine

Julijanska nova godina kod Srba poznatija kao Srpska nova godina a kod ostalih Pravoslavna nova godina je praznik koji se slavi 14. januara po Gregorijanskom kalendaru svake godine.
Tog datuma je 1. januar po Julijanskom kalendaru. Iako nije zvanična Nova godina, ona se rado slavi u balkanskim zemljama kao što su: Srbija, Crna Gora, BiH, Republika Srpska, Makedonija, pravoslavni delovi Hrvatske. Takođe se slavi i u Rusiji, Belorusiji, Ukrajini, Jermeniji, Moldaviji, Gruziji.

Naučnici su samo delimično u pravu kad kažu da je Srpska nova godina u stvari starokalendarska, nastala po računanju vremena koje je ustanovio Julije Cezar. Iako se može nazvati i pravoslavnom jer je slave Rusi, Gruzini monasi na Svetoj Gori, pa čak i pravoslavni Japanci, srpska Nova godina je nešto sasvim drugačije jer je nastala kao znak otpora pokušajima da se zatre srpski identitet, narod i običaji.
Zato je julijanska Nova godina za Srbe tipično srpska jer je nastala iz prkosa i inata. Ona nije počela da se slavi javno 1919. godine kada je kraljevina SHS za vancrkvene svrhe usvojila novi gregorijanski kalendar. Srpska Pravoslavna Crkva se zalagala za usklađivanje kalendara i zato je bio angažovan veliki naučnik Milutin Milanković.

Srbi su postali sumnjičavi 1923. godine kada je iz Zagreba poručeno da pravoslavna slavlja navodno štete trgovini i privredi. Trgovinsko ekonomska komora iz Zagreba je podnela 12. 2. 1923. godine izmene zakona i papire Ministarstvu socijalne politike o potrebi izjednačenja kalendara s obzirom na štete koje po privredu proizvodi slavljenje verskih praznika po dva kalendara. Komora je smatrala da bi izjednačenje kalendara uticalo i na smanjivanje verskih razlika u zemlji. Protivnici promena u Pravoslavnoj crkvi plašili su se prelaska na novi kalendar zbog unijaćenja tada je navodio istoričar dr Radmila Radić.

Zebnju Srba su pojačali isti zahtevi iz hrvatskih gradova i sela gde su bili jaki centri franjevaca, nosilaca ideja da u Hrvatskoj i BiH nema srpskog stanovništva, već samo popravoslavljenih Hrvata. Čašu je prelio zahtev novokomponovanih srpskih bogataša, ratnih profitera koji su tražili da se kalendar dodatno podesi da Božić i Uskrs padaju uvek u dane vikenda, da ne bi imali gubitke zbog praznika. Taj pritisak je Srbe toliko izbacio iz takta da su starokalendarsku Novu godinu od 1923. godine počeli da praznuju kao opozicionu javno i prkosno, u restoranima i na ulicama, iako nije bila državni praznik slavila se kao najveći praznik. Proslavu nove pravoslavne organizovala je prva beogradska Kasina, a sledećih godina pridružile su se sve prestoničke kafane, bioskopi, lokali, kuće, domovi ratnika invalida. Doček julijanske nove godine 13. januara bio je proglašen državnim praznikom da bi opet bio zabranjen. Što su sankcije vlasti i vlade bile žešće to je narod u inat vlastima slavio sve bogatije i raskošnije.

I tradicija se zadržala sve do današnjih dana. Srbi su među retkim narodima u svetu koji su stvorili sopstvenu novogodišnju proslavu pa je zato i nazivaju Srpskom novom godinom, jer je postala simbol prkosa i jačanje vere kod naroda. Njen smisao jeste drugačiji jer je od verskog postala nacionalni praznik u međuratnoj Jugoslaviji, u inat vlastima koje su smislile da Srbi treba da prihvate integralno jugoslovenstvo i njime zamene sopstveni identitet. Još se više i snažnije slavila Srpska nova godina u komunističkoj SFRJ, iako su slavljenici u slučaju da ih ideološki ispravne komšije prijave, išle pravo na saslušanje u policiju. To je davalo čar slobodarstva i nepomirljivosti s diktaturom pa se zbog proslavljanja Srpske nove godine i rado i često rizikovalo iz ljubavi i prkosa.
Baš zbog toga kad je ovaj praznik kasnih devedesetih postao dozvoljen čak i po volji vlastima, oduševljenje je bilo veće ali se slavilo skromnije. Kako je globalistički pokret počeo da raste Srpska nova godina je ponovo dobila na popularnosti. Mnogo stranaca svake godine posećuje Srbiju zbog ovog praznika i proslave.
Ukazom kneza Aleksandra Karađorđevića 1850. godine je Nova godina uvrštena u praznike državne, tako se slavi do dana današnjeg u krugu porodice i prijatelja. Te godine 1. januara 1851. godine izveštavalo se u celom svetu o veselom dočeku u beogradskim društvima. Uz veliko veselje i vatromete, Nova godina je dočekana tradicionalno u restoranima. Danas se proslavlja u kafićima, splavovima, ali i na gradskim trgovima širom Srbije uz vatromet i koncerte popularnih pevača i pevačica.

Tradiocionalnim vatrometom na Svetosavskom platou ispred hrama Svetog Save svake godine tačno u ponoć se obeležava početak Nove godine po julijanskom kalendaru a narod se može ugrejati na Svetosavskom platou uz kuvano vino i rakiju.
Vatrometu prisustvuje veliki broj građana, a prethodno u hramu se služi blagodarenje za prošlu i moleban za uspešnu i blagoslovenu Novu godinu.


Stranica: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9
Adriana Vilagoš sa državnim rekordom ponovo vicešampionka Evrope (VIDEO)

Adriana Vilagoš sa državnim rekordom ponovo vicešampionka Evrope (VIDEO)

Srpska atletičarka Adriana Vilagoš osvojla je srebrnu medalju na Evropskom prvenstvu u Rimu u bacanju koplja i istovremeno hicem 64,42 oborila državni rekord i obezbedila plasman na Olimpijske igre u Parizu.. Vilagoš je rekordni hitac imala u trećoj seriji kad je dobacila do 64,42 i tako stigla do drugog mesta i srebrne medalje iza Austrijanke Viktorije Hadson koja je osvojila zlato sa 64,62 metra. Srpska atletičarka je fenonemalnim hucem nadmašila državni rekord,...

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 11.Jun.2024, 09:59

Detaljnije >>

Milena Marković ima velike šanse da postane novi akademik

Milena Marković ima velike šanse da postane novi akademik

Završeno je glasanje u svih osam odeljenja Srpske akademije nauka i umetnosti i izglasani su predlozi za nove članove SANU koji će se birati u novembru ove godine.

Izvor: Danas, 08.Jun.2024, 11:18

Detaljnije >>

Opera Toska izvodi se kod Beogradske kapije - zatvara se saobraćaj oko Tvrđave

Opera "Toska" izvodi se kod Beogradske kapije - zatvara se saobraćaj oko Tvrđave

Kao deo programa obeležavanja slave Grada Niša, u petak, 31. maja od 21 sat, na platou ispred Beogradske kapije biće izvedena opera Toska Đakoma Pučinija. Od 19:30 do ponoći u ulicama koje okružuju Tvrđavu biće obustavljen saobraćaj, pa će i neke linije gradskog i prigradskog prevoza biti preusmerene.. Opera se izvodi povom gradske slave, kao i povodom 100 godina od smrti kompozitora Đakoma Đučinija. Izvešće je Srpska omladinska filharmonija i solisti iz Italije,...

Izvor: JužneVesti.com, 30.Maj.2024, 17:50

Detaljnije >>

7 FBI AGENATA KREĆE U POTRAGU ZA ANOM KNEŽEVIĆ Nove informacije o nestanku srpske snaje u Madridu: Ovo područje će specijalni tim da pretražuje (FOTO)

Ana Marija Knežević Henao, državljanka SAD kolumbijskog porekla, nestala je početkom februara ove godine u glavnom gradu Španije. Nakon burnog razvoda sa Srbinom, Davidom Kneževiće, ona se preselila u Madrid...

Izvor: Blic, 28.Maj.2024, 22:56

Detaljnije >>

"Odakle da kupim traktor?" Srpske njive obrađuju stari traktori – kako do nove mehanizacije

Ministarstvo poljoprivrede od 2000. ima viziju kako da reši najvažnija pitanja u agraru. Jedno od njih je i obnova poljomehanizacije. Statistika pokazuje da su mašine zastarele, a za nabavku novih mali proizvođači nemaju...

Izvor: Blic, 02.Maj.2024, 09:58

Detaljnije >>

U "Jutro na Blicu" analiziramo: Šta će nam doneti ekspoze mandatara za sastav nove srpske Vlade i šta će biti cilj njegove administracije u naredne četiri godine? (UŽIVO,VIDEO)

Mandatar Miloš Vučević podnosi ekspoze na sednici Skupštine Srbije koja je zakazana za 12 časova. Kako je najavljeno, očekuje se da sutra polože zakletvu i članovi kabineta nove Vlade Srbije. Nakon što je predstavio članove buduće vlade, Vučević...

Izvor: Blic, 01.Maj.2024, 08:05

Detaljnije >>

Najava događaja za srijedu, 1. maj 2024. godine

Najava događaja za srijedu, 1. maj 2024. godine

FOTO: Capital BEOGRAD – U 10.00 časova predsjednici Srbije i Republike Srpske Aleksandar Vučić i Milorad Dodik obići će pripremne radove na izgradnji kompleksa “Ekspo 2027” i prisustvovati ceremoniji početka radova na izgradnji Nacionalnog fudbalskog stadiona. /Surčin/ BEOGRAD – U 12.00 časova posebna sjednica Skupštine Srbije, na čijem dnevnom redu je izbor nove vlade. /Skupština Srbije/ BANJALUKA – U 9.00 časova sjednica Predsjedništva Saveza sindikata Republike Srpske povodom...

Izvor: Capital.ba, 01.Maj.2024

Detaljnije >>