Ko je zatajio u odbrani od poplava?

Izvor: RTS, 23.Apr.2014, 20:56   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ko je zatajio u odbrani od poplava?

Očekuje se vrh poplavnog talasa u 11 opština koje su već proglasile vanrednu situaciju. Iz Beograda su u te krajeve poslate dodatne ekipe kako bi pomogle ugroženom stanovništvu. U međuvremenu, postavlja se pitanje ko je ovog puta zatajio kada je reč o preventivnom delovanju u odbrani od poplava.

Opštine prebacuju krivicu na republičku vlast, ministarstva na lokalne čelnike. Budžet Ministarstva poljoprivrede >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << za odbranu od poplava dvostruko je manji nego što je potrebno samo za redovno održavanje naispa.

Moguće je da su i u Beogradu prilikom sastavljanja budžeta i na lokalu verovali da baš ove godine neće biti poplava pa se štedelo na preventivnim merama poput popravki ili izgradnje odbrambenih nasipa, čišćenju kanala.

Čelnici opština kojima smo postavili to pitanje kažu da je država na potezu jer održavanje vodotkova zahteva velika ulaganja.

"Mi ovde ležimo na tri reke, Moravici, Đetinji i Skrapežu. To je isključiva nadležnost Republičke direkcije za vode. Ali naravno, sve ono što dolazi od ovih reka je nadležnost lokalne samouprave i mi to uredno čistimo koliko je u našim mogućnostima", kaže predsednik Opštine Požega Milovan Mićović.

"Opština Aleksinac je i pri skromnom budžetu i pri statusu nerazvijene opštine spremna da sa državom učestvuje sa nekim sredstivma u rešavanju tog problema izlivanja Južne Morave sa leve strane svog toka", kaže predsednik Opštine Aleksinac Nenad Stanković.

Iz ministarstva poljoprivrede odgovoraju da im ministarstvo finansija nije odbrilo veći budžet, pa su za odbranu od poplava dobili milijardu i 600 miliona dinara, manje nego prethodnih godina. Tim novcem raspolažu "Srbijavode" i "Beograd vode".

"Srbijavode je javno preduzeće koje gazduje sa nepunih 2.000 kilometara nasipa, negde oko 4.000 kilometara kanalske mreže i drugih objekata. Za redovno održavanje samo tih objekata bez rekonstrukcija potrebno je negde oko tri milijarde", objašnjava direktor JP "Srbijavode" Goran Puzović.

I oni koji priskaču u pomoć kada je najpotrebnije, sam Sektor za vanredne situacije nije bolje prošao kada je reč o novcu. Umesto 10 miliona, iz budžeta MUP-a, prošle godine je dobio dva miliona evra. Ove godine očekuju ceo iznos kako bi kupili vatrogasna kola i drugu potrebnu opremu.

"Imamo velika očekivanja, samo je važno da te nabavke budu realizovane i da postoji kontinuitet u nabavkama", kaže šef Sektora za vanredne situacije Predrag Marić.

U Srbiji postoji 15.000 bujičnih tokova od kojih je svaki deseti rizičan. Postoji 175 lokacija na kojima sasvim sigurno mogu da se očekuju poplave.

Troškovi godišnje zaštite od poplava procenjuju se na oko 11 milijardi dinara, što je milijardu više od neposredne štete koja, prema proceni nacionalne strategije zaštite i spasavanja, nastane usled poplava.

Nastavak na RTS...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.