Izvor: SEEbiz.eu, 27.Apr.2015, 13:44 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Vujčić: HNB neće poduzimati daljnje mjere jer mora očuvati stabilnost
ROVINJ - Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić izjavio je na 3. susretu guvernera središnjih banaka država regije u Rovinju kako je upravo on prije deset godina upozoravao na opasnosti kredita u 'švicarcima' te kako, shodno tome, nema razloiga za podnošenje ostavke.
Ponovio je kako HNB nije sudionik tih ugovora (između banaka i klijenata) te da će središnja banka nastaviti održavati financijsku stabilnost države koja bi bila ugrožena eventualnom konverzijom kredita >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << u švicarskim francima u kune. Na daljnji upit moderatora panela o monetarnoj politici Miodraga Šajatovića, glavnog urednika poslovnog tjednika Lider, Vujčić je rekao kako HNB neće poduzimati nikakve daljnje mjere, čak i ako dođe do povećanja pritiska. Njegov je posao, zaključio je, održavati financijsku stabilnost države i to će nastaviti činiti.
"Nakon što je švicarska središnja banka objavila da napušta svoj fiksni tečaj prema euru, mi smo objavili papir od jedanaest stranica kojim se objašnjavaju osnovne činjenice o kreditima u švicarskim francima i moguća rješenja tog problema", istaknuo je Vujčić dodavši kako je nakon toga Hrvatska narodna banka u bilateralnim kontaktima i s Udrugom Franak i s bankama i s Vladom nekoliko puta objašnjavala činjenice i efekte pojedinih rješenja.
"Naš je posao održavanje financijske stabilnosti u Hrvatskoj i jasno smo poručili kako bi konverzija po mađarskom modelu u domaću valutu, zbog udara na međunarodne pričuve, značila uvod u financijsku nestabilnost zemlje", naglasio je Vujčić.
Dodao je kako je Hrvatska u izbornoj godini te kako se stoga može "svašta očekivati".
Njegove tvrdnje o opasnostima konverzije spornih kredita referirale su se na prijašnje predavanje bivšeg guvernera Narodne banke Srbije Radovana Jelašića, sada zaposlenika Erste Bank Mađarska, u kojem je pojasnio uvjete u kojima si države mogu priuštiti provođenje takve konverzije, koristeći pritom primjer Mađarske. Ta je zemlja mogla ući u konverziju hipotekarnih kredita iz švicarskih franaka u mađarske forinte zato što su imali dovoljno visoke devizne rezerve, suficit tekuće platne bilance i nisku referentnu kamatnu stopu.
Jelašić je cijelo predavanje posvetio najaktualnijem problemu, kreditima u stranima valutama izloživši u detalje ono što se događalo u Mađarskoj. Odgovornost je, prema njemu, podijeljena na sve institucije, uključujući komercijalne banke i središnje banke, premda je glavni teret krivnje ipak svalio na političare koji su trebali biti potpora bankarima kada su upozoravali na opasnosti i rizike kreditiranja u stranim valutama.
.jpg)
