Deficit 627 miliona evra veći od prikazanog

Izvor: Mondo, 23.Okt.2014, 22:23   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Deficit 627 miliona evra veći od prikazanog

Stvarni deficit budžeta Srbije nije oko 225 milijardi dinara, koliko je navedeno u rebalansu, već oko 300 milijardi, tvrdi predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović. Prave mere tek u budžetu za 2015, kaže resorni ministar Vujović

Foto: Beta/Milan Obradović

Profesor Petrović je večeras na sednici skupštinskog Odbora za finansije rekao da Fiskalni savet insistira da se takozvani "troškovi ispod crte" novom metodologijom unesu u budžet i on prikaža kakav >> Pročitaj celu vest na sajtu Mondo << jeste.

"Kad se uračuna i ono što je ispod crte, to su onda stvarni rashodi budžeta za koje se izdvaja novac. To je problem koji bi trebalo naglasiti kako ne bi potopio sve uštede", rekao je Petrović na sednici skupštinskog Odbora uoči slanja rebalansa budžeta za ovu godinu pred poslanike.

On je precizirao da tu, pre svega, spadaju gubici javnih preduzeća, troškovi po osnovu garancija i oni vezani za banke koje su otišle u stečaj.

"Svi troškovi bi morali da budu iznad crte i predstavljeni u rebalansu i planu budžeta, kako bi javnost mogla da ima uvid u to", rekao je Petrović.

Gubitak "iznad crte" 75 miliona a ispod duplo veći

Profesor Petrović je problem troškova ispod crte ilustrovao primerom "Srbijagasa" za koji se, kako kaže, 75 miliona evra nalazi "iznad crte", dok se "ispod crte" nalazi 150 miliona. "Dunav osiguranje" je, kako je naveo, imalo pet milijardi dinara novih garancija, a isto toliko i Poštanska štedionica, ali se, kako kaže, ne zna ništa dalje.

 Prema njegovim rečima, ovako ni poslanici ne mogu da postave pitanje čemu takav trošak.

Ministar finansija Dušan Vujović se složio sa predlogom predsednika Fiskalnog saveta i rekao da bi metodologija morala da se promeni, kako bi se i troškovi ispod crte "videli" u nacrtu budžeta.

"Metodologija je nasleđena, ali bilo bi dobro da otvorenih očiju sve vidimo", rekao je ministar i dodao da bi Fiskalni savet i zvanično trebalo da predloži da se metodologija promeni.

Petrović je rekao da Fiskalni savet podržava to što su u smanjenje plata uključena i javna preduzeća, Narodna banka Srbije i ceo državni sektor, kao i to što se vlada u smanjivanju plata odlučila da za linearni model.

"Linearni model je dobar, jer bi progresivni doveo do približavanja nisko i visokokvalifikovanih radnika, gde bi, recimo, profesori univerziteta i lekari bili oštećeni", rekao je Petrović.

Prema njegovim rečima, dobro je i što je država odlučila da smanjuje penzije, mada je stav tog tela da bi i u tom slučaju bilo bolje linearno rešenje.

PRAVE MERE TEK SLEDE

Ministar Vujović, koji je pred Odborom obrazlagao rebalans pre nego što izađe pred poslanike,  kaže da je to tek prvi korak ka smanjenju deficita budžeta, dok će većina mera biti sadržana u budžetu za 2015. godinu.

"Ovo je prvi korak i delimična slika. Glavne mere u rebalansu su smanjivanje plata i penzija, a planiramo da počnemo i razgovore o dopunskim merama u budžetu za narednu godinu", rekao je Vujović.

Vujović je naveo da su se od 2005. godine povećavali rashodi a smanjivali prihodi budžeta i da se nastoji da se taj trend preokrene.

Stubovi stabilizacije

Pored smanjivanja primanja, ostala tri stuba su, kako je rekao, smanjivanje subvencija, rešavanje problema preduzeća u restrukturiranju i reforma javnih preduzeća, koja su kako kaže, imala veliki broj aktiviranih garancija za kredite.

"Plan je da se deficit u naredne tri godine smanji sa 2,5 milijarde evra, za oko 1,5 milijardi, što je održivo", rekao je ministar i dodao da očekuje da će vlada u tome imati podršku MMF-a.Prema njegovim rečima, MMF je prihvatio da će se "ići sa ograničenim smanjivanjem rashoda".

"Seča plata i penzija je najmanja moguća, s tim što niko ne sme, nakon smanjenja, imati manja primanja od 25.000 dinara", rekao je Vujović.

Predstavljajući rebalans, on je naveo da je u odnosu na plan s početka godine veći pobačaj na strani prihoda nego rashoda, ali bi bez poplava, kaže, rashodi bili manji.

Prihodi su, precizirao je, iznosili 897 milijardi dinara, a planirano je 929 milijardi, a rashodi 1.094 milijardi dok je planirano 1.110 milijardi dinara.

Vujović je naveo da mora da se nađe način da se umesto indikativnih cifara za narednu godinu, čvršće definišu parametri.

"Važno je da budemo precizni u velikim ciframa, a da detalje dogovaramo usput. Pored glavnih mera koje su u rebalansu smanjivanje plata i penzija, planiramo da počnemo i razgovore i o dopunskim merama, tako da uštede ne budu samo rashodi, nego da se baziraju na četiri stuba", kazao je Vujović.

Nastavak na Mondo...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Mondo. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Mondo. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.