Baza za loukostere: Krov bušan od NATO gelera

Izvor: B92, 25.Jul.2016, 15:41   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Baza za loukostere: Krov bušan od NATO gelera

Niš -- Direktor aerodroma "Konstantin Veliki" u Nišu Vladica Đurđanović ne krije zadovoljstvo zbog toga što niški aerodrom postaje baza lou kost kompanija u Srbiji.

To se pokazalo kao dobra strategija njegovog oživaljavanja, nakon što je godinama, pa i decenijama tavorio, a sa njegove piste "letele su samo ptice".

Sada je situacija mnogo bolja - sa ovog aerdoroma lete avioni mađarske kompanije Viz er, i to do Malmea (Švedska) i Bazela (Švajcarska), a sudeći >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << prema najavama od 20. avgusta ova niskobzudžetna kompanija leteće dva puta semdično i do Dortmunda (Nemačka).

Viz eru će se, od 1.avgusta, pridružiti irska lou kost kompanija Rajan er čiji će avioni, takođe, leteti dva puta sedmično, za Ajndhoven (Holandija) i Minhen (Nemačka), od 4. septembra za Berlin (Nemačka), od 31. oktobra za Dizeldorf (Nemačka) i Bratislavu (Slovačka), a od 1. novembra za Milano (Italija).

“To jesu odlični rezultati, naročito posle niza neuspešnih godina, kada aerodrom bezmelao nije ni funkcionisao. Ipak, za održivost njegovog poslovanja potrebno je ulaganje u infrastrukturu i opremu. U niški aerodom, praktično, nije investirano od njegovog osnivanja, odnosno od 1986. godine, ukoliko ne računamo ulaganje Vlade Norveške da se popravi pista koju je NATO bombardovao 1999. Ukoliko želimo da do kraja sledeće godine imamo 300.000 putnika, potrebno je da proširimo terminalnu zgradu, uložimo u zanavljanje opreme, kao i da obezbedimo uređaje za instrumentalni prilaz aviona i sistem prilaznog svetla na pisti”, ističe Đurđanović.

Kao jedan od argumenata, koji govore u prilog potrebe za ulaganjima u infrastrukturu, sagovornik Danasa precizira da krov postojeće terminalne zgrade prokišnjava jer je izrešetan gelerima za vreme NATO bombardovanja, a potom samo improvizovano popravljen.

Ukazuje i na to da je oprema na aerodromu stara tridesetak godina. Ohrabruje podataka da je Kontrola leta Srbije i Crne Gore (SMATSA) raspisala tender za nabavku uređaja za instrumentalni prilaz aviona (ALS sistem), koji bi, 2017. godine, trebalo da budu ugrađeni a niški aerodrom će nastojati da do tada od SMATSA, Direktorata civilnog vazduhoplovstva i beogradskog aerodroma obezbedi i sredstva za prilazna svetla, u iznosu od oko 1,2 miliona evra.

“Kada budemo obezbedili ALT sistem i prilazna svetla, aerodrom će dobiti takozvanu Kategoriju 1. To će za avio prevoznike značiti sigurnost da u slučaju magle, ili nevremena, neće morati da preusmeravaju svoje letelice ka drugim vazdužnim lukama i tako povećavaju troškove. Niški aerodrom sada nema nijednu kategoriju, ali su se avio prevoznici odlučili za nas na osnovu egzaktnih merenja u poslednjih deset godina koja pokazuju da on ima veoma malo maglovitih dana, pa je i rizik od ovakve vrste neprijatnosti mali”, tvrdi Đurđanović.

On ocenjuje da bi oživljavanje Aerodroma "Konstantin Veliki" moglo pozitivno da utiče na privlačenje i dolazak stranih investitora u Niš i region, "jer oni najpre pitaju da li potencijalna investiciona destinacija ima auto-put i aerodrom".

Uveren je da je oživljavanje aerodroma već rezultiralo kupovinom najvećih niških hotela, koji su godinama čekali na prave kupce i kapital. Pozitivni efekti očekuju se i u turizmu, u koji bi grad Niš ozbiljnije trebalo da ulaže. Đurđanović u tom kontekstu podseća da je ovih dana iz Rusije stigao čarter avion sa ruskim sportistima, koji su otišli na Kopaonik i da su najavljena još četiri čarter leta.

"Za sada nema čarter letova iz drugi zemalja, što je šteta. Čini mi se da naše truristike organizacije, posebno one u Nišu, nisu spremne ili nemaju kapacitet za aranžmane koje podrazumevaju čarter ture”, kaže Vladica Đurđanović.

Računica pokazuje da je od juna prošle godine do danas preko niškog aerodroma stiglo oko 70.000 putnika, što uz pretpostavku da je svaki od njih u Nišu i okolini potrošio po 200 evra, znači priliv od oko 14 miliona evra. "Stavljanje u funkciju ovog aerodroma, zapravo, pruža veće šanse drugim privrednim granama. Potrebno je samo da nadležni u gradu, regionu i državi, baš kao i turističke agencije i drugi privredni subjekti, to shvate i iskoriste na najbolji način", zaključuje Đurđanović.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.