Izvor: Blic, 20.Sep.2014, 18:42 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Kirbi: Ako mere zažive, biće dobro
Američki ambasador Majkl Kirbi pohvalio je tešku i hrabru odluku premijera Aleksandra Vučića i Vlade Srbije:
- Posvećenost premijera Vučića promenama, uz istovremeno očuvanje socijalne jednakosti, pokazuje da ekonomske reforme mogu i treba da uzmu u obzir ranjive slojeve stanovništva. Najavljene mere, ukoliko budu sprovedene, otvoriće vrata ka održivom privrednom rastu.
Amcham: Štednja neophodna
Američka privredna komora u Srbiji (AmCham) >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << smatra da su mere štednje neophodne.
- Ohrabruje izjava premijera da je Srbiji potreban jak privatni sektor, kao i najava da se neće pribeći povećanju nameta, s obzirom na to da je privatni sektor već izgubio 400.000 radnih mesta u prethodnom periodu - rekla je Maja Piščević, izvršna direktorka.
Kurc: Podrška reformama
Austrija u potpunosti podržava premijera Vučića u sprovođenju sveobuhvatnih reformi, istakao je danas ministar inostranih poslova Austrije Sebastijan Kurc:
- Novim ambicioznim paketom premijer Vučić je jasno pokazao da ozbiljno misli da sprovodi reforme.
Imlek: Teško, a biće i teže
Teške mere bez kojih nema povećanja BDP i zaposlenosti tek predstoje, uveren je generalni direktor „Imleka“ Slobodan Petrović, reagujući na očekivane i balansirane, ali nedovoljne mere:
- Buduće mere treba da obezbede i realan devizni kurs, optimalnu inflaciju i zaštitu domaće proizvodnje.
Fratini: Boljitak za godinu-dve
Predsednik italijanskog društva za međunarodnu organizaciju Franko Fratini kao najdelotvornije mere ocenio je borbu protiv sive ekonomije i političkog zapošljavanja u javnoj upravi:
- Smanjenje penzija i plata pokazalo se na iskustvima Grčke, Portugalije i Španije, koje su bile u goroj situaciji od Srbije kao uspešna mera.
Menadžeri: Nedovoljne mere
Mere su neophodne, ali nisu dovoljne, izjavio je predsednik Srpske asocijacije menadžera Milan Petrović:
- Kada bi se ukinula sva izmišljena radna mesta koja su stvorena u poslednjih pet ili 20 godina, smanjio bi se broj ljudi koji rade nepotrebno u javnom sektoru za 20 do 30 odsto, što bi donelo uštedu od 300 do 500 miliona evra.