GMO: Ekološki i ekonomski rulet

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 29.Jul.2015, 11:17   (ažurirano 02.Apr.2020.)

GMO: Ekološki i ekonomski rulet

Do sada niko nije potvrdio, ali ni opovrgao da je genetski modifikovana hrana štetna po zdravlje ljudi, kao i po životnu sredinu. Profesor dr Miladin Ševarlić kaže da po osnovu nabavke genetski modifikovanog semena i razlike u ceni između genetski modifikovanih i genetski nemodifikovanih komercijalnih proizvoda, Srbija bi godišnje izgubila pola milijarde evra.

"Najveća istina u vezi GMO je da još uvek nije ispitano u nezavisnim naučnim ispitivanjima da li je to zdravstveno >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << dovoljno bezbedna hrana. U Srbiji imamo GMO pod usevima, pre svega GMO soju. Pošto zakon koji je donet, on je kao i svaki drugi zakon i može da se krši, jer su propisane vrlo blage sankcije. U Hrvatskoj su kazne sedam puta veće nego u Srbiji.Ove godine smo imali rekordnih 202.000 hektara pod sojom i Srbija je praktično postala najveći izvoznik soje koja nije GMO u Evropi, a Srbija je jedina država u Evropi koja može da proizvede dovoljno soje za sopstvene potrebe, a ima i potencijale da izvozi", objašnjava prof dr Miladin Ševarlić.

Pitanje genetski modifikovanih organizama je pre svega pitanje etike u nauci. Inače, profesor Ševarlić radi i na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu i ističe da on ne osporava naučna znanja izumiteljima atomske bombe, ali ih osporava kada je reč o tome koliko je ona "u skladu sa prirodom".

Govoreći o GMO, on je rekao da do sada ne postoji nijedno validno ispitivanje koje je pokazalo zdravstvenu bezbednost ovih proizvoda, dodajući da je nekoliko istraživanja na životinjama pokazalo njihovu štetnost.

"Na primer u Francuskoj u jednom istraživanju pacovi koji su hranjeni genetski modifikovanim organizmima gube sposobnost proste reprodukcije u četvrtoj generaciji. Pošto je čovek na vrhu lanca ishrane smatram da će prave posledice GMO po čoveka videti za oko 160 godina. Iako je u Srbiji zakonom zabranjena proizvodnja i promet GMO proizvoda, praksa pokazuje drugačije. Kao primer bih naveo činjenicu da je utvrđeno koji se ovdašnji poljoprivrednici bave proizvodnjom genetski modifikovanih kultura, a da pri tome paralelno koriste subvencije Ministarstva poljoprivrede. Najčešća kultura koja se koristi je soja, kao supstitut za mleko, meso, ulje i hleb", rekao je Ševarlić.

Naučna saradnica sa Instituta za ekonomiku poljoprivrede iz Beograda Tatjana Brankov smatra da sporazum o trgovini i uslugama iz 1995, kojim je Svetska trgovinska organizacija olakšala saradnju između univerziteta i velikih kompanija, otvoreno je pitanje intelektualnog poštenja savremenih naučnika, koji ne poštuju osnovni etički princip rada.

"Ne može se govoriti o intelektualnom poštenju kada postoji toliko bliska veza između biotehnologije, velikih kompanija i državnog aparata", kazala je Brankov.

"Najveća istina u vezi GMO je da još uvek nije ispitano u nezavisnim naučnim ispitivanjima da li je to zdravstveno dovoljno bezbedna hrana. U Srbiji imamo GMO pod usevima, pre svega GMO soju. Pošto zakon koji je donet, on je kao i svaki drugi zakon i može da se krši, jer su propisane vrlo blage sankcije. U Hrvatskoj su kazne sedam puta veće nego u Srbiji.Ove godine smo imali rekordnih 202.000 hektara pod sojom i Srbija je praktično postala najveći izvoznik soje koja nije GMO u Evropi, a Srbija je jedina država u Evropi koja može da proizvede dovoljno soje za sopstvene potrebe, a ima i potencijale da izvozi", ističe prof. dr Miladin Ševarlić.

Kako bi bili sigurni da ne konzumirate genetski modifikovanu hranu najbolje je da poljoprivredne proizvode kupujete sveže i to u sezoni. Kod nas, kao u drugim zemljama još uvek ne postoji znak za GMO.

"Potrošači mogu da prepoznaju GMO proizvod preko određenih šifri koje postoje ukoliko se radi o upakovanim proizvodima i to su proizvodi koji imaju početnu cifru 8 i oni su praktično GMO proizvodi. Međutim u našoj zemlji dobar deo povrća i voća prodaje se u rinfuznom stanju bez pakovanja i označavanja sadržaja svih emenata koji sadrže pakovani proizvodi. Po Zakonu u našoj zemlji GMO organizmima nije dozvoljen ni uvoz, ni izvoz, ni prerada, ni uzgoj GMO proizvoda", objasnio je predsednik Društva agrarnih ekonomista Srbije Miladin Ševarlić.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.