Kad parada postane mimohod

Izvor: Politika, 04.Avg.2015, 22:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kad parada postane mimohod

Neki gradovi, poput Siska, Petrinje, Dubrovnika ili Splita, sami su organizovali svoje lokalne proslave, pa su paradu u Zagrebu pratili uglavnom žitelji glavnog grada Hrvatske

Od našeg specijalnog izveštača

Zagreb – Kako naši dečki izazivaju strahopoštovanje – gotovo egzaltirano komentariše jedna sredovečna gospođa dok, posmatrajući vojnu paradu, ponosno maše hrvatskom zastavicom. Mnogi među onima koji su došli u Vukovarsku ulicu blizu >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << svečane tribine ispred Lisinskog podjednako su bili uzbuđeni, očekujući da se pojavi Kolinda Grabar Kitarević. Tačno u šest, obučena u beli komplet, hrvatska predsednica se dovezla u vojnom džipu i priključila ostalim članovima državnog vrha, među kojima je bio i Ante Gotovina.

Pomalo neuobičajeno za jednu vojnu paradu ceremonija je počela kulturno-umetničkim programom. Zatim je Kolinda Grabar Kitarović dala dozvolu da „mimohod krene”. Nebo nad Zagrebom povremeno su parali zvuci tri „miga” hrvatskog vazduhoplovstva. Iako su neki prisutni očekivali da im se predsednica obrati, to se ipak nije desilo. Oni koji su želeli da izbegnu gužvu paradu su mogli da posmatraju na velikom platnu u parku Zrinjevac.

Za razliku od gospođe sa početka teksta, najveća briga koja je juče pre podneva morila dve prodavačice u Krašovoj radnji u centru Zagreba bilo je kako otići kući posle završene smene. Pošto je od podneva grad bio u blokadi, njih dve su razmenjivale informacije, pokušavajući da osmisle kako da se najbezbednije izvuku iz saobraćajnog haosa.

U samom gradskom jezgru, oko Trga bana Jelačića, kafei su tokom dana bili poluprazni, a jedini šetači bile su grupe japanskih turista. Prodavci na gradskoj tržnici uzalud su celog prepodneva uzvikivali da su spustili cene, kupaca je bilo vrlo malo. Jedinu grupu veseljaka koja nazdravlja prolaznicima sa polupraznom flašom rakije sreli smo u parku ispred zagrebačkog ponosa, hotela „Esplenada”.

Kada smo pitali šta se dešava i kada će početi da stižu ljudi iz drugih delova Hrvatske, objasnili su nam da će posmatrači na paradi biti uglavnom Zagrepčani, te da nema organizovanog dolaska iz drugih krajeva zemlje. Neki gradovi, poput Siska, Petrinje, Dubrovnika ili Splita, juče su sami organizovali svoje lokalne proslave.

Ali mnogi od onih koji nisu juče došli u Zagreb ipak će otići danas u Knin. Prema medijskim najavama, u ovaj grad će na sam dan „Oluje” doći oko sto hiljada ljudi. Tamo će biti i čitav državni vrh, a na centralnoj proslavi govoriće i predsednica Kolinda Grabar Kitarović. To što će u Kninu biti daleko više ljudi nego na zagrebačkoj paradi ne treba da čudi jer je zbog simbolike za mnoge Hrvate kninska proslava daleko značajnija od one u glavnom gradu.

Atmosferu u Zagrebu su tokom čitavog dana podgrevali mediji. Od rane zore je elektronskim medijima parada bila jedina tema, dok su dnevne novine izašle kao dvobroji na povećanom broju strana i sa specijalnim dodacima posvećenim „Oluji”.

Svi su tiraž pokušavali da podignu donoseći „ekskluzivne” priče o javnosti malo poznatim ljudima koji su učešćem u „Oluji” presudno uticali na tok hrvatske istorije. Tako u svom dodatku posvećenom godišnjici „Oluje”, „Jutarnji list” donosi „istinu o tome ko je skinuo srpsku, a postavio hrvatsku zastavu na kninsku tvrđavu”, čime se, kako najavljuju, konačno otkriva istina, te više niko neće moći da se „nezasluženo hvali tim podvigom”.

U autorskom tekstu u ovom dnevniku, Piter Galbrajt, prvi američki ambasador u Hrvatskoj, otkriva da za „Oluju” nije dao zeleno svetlo Tuđmanu, ali da ga nije ni zaustavio. Milan Martić je, prema njegovim rečima, držao pravu vlast u Kninu, a „istovremeno je bio glup i kukavica”. „Jutarnji” u svom dodatku daje i ratne slike Karadžića, Mladića i Martića.

Ministar odbrane Ante Kotromanović za „Večernji list” priča kako mu je „’Oluja’ sve, važnija i od rođendana”, i dodaje da je „Oluja” akcija „made in Croatia” bez ikakve strane pomoći.

Sa velikom pažnjom su se juče ovde pratile i komentarisale sve izjave koje su stizale sa druge strane granice. Tako se vrtela izjava predsednika Srbije Tomislava Nikolića da su „Srbi spremni za opraštanje i pomirenje, ali da ne zavisi sve od nas”.

Strasti su uzburkane i zbog večerašnje ispovesti tri Srpkinje i dve Hrvatice (koje su bile žrtve rata) u Riječkom narodnom kazalištu. Udruženja dobrovoljaca najavljuju proteste zbog, kako kažu, ove „drske provokacije” u režiji Olivera Frljića, upravnika ovog pozorišta.

HRT je javio i da je uoči godišnjice „Oluje” na graničnim prelazima sa Srbijom bilo provokacija jer je „nešto propagandnog materijala o ’Oluji’ prešlo sa putnicima”. Reč je, kako kažu, o tumačenju „Oluje” onako kako je vidi „Veritas”. Kako se navodi, više građana je juče, ulazeći iz Srbije u Hrvatsku, na graničnim prelazima dobilo letak napisan na četiri jezika i ce-de sa filmom „’Bljesak’ je potpalio ’Oluju’” Aleksandra Bulata.

Nevladina organizacija Centar za mirovne studije, koja je već protestvovala protiv vojne parade, juče se ponovo oglasila, izražavajući žaljenje što predsednica i premijer nisu bili spremni da pokažu drugo lice Hrvatske i zaustave paradiranje tenkova po zagrebačkim ulicama.

Među manje ostrašćenim Hrvatima nezaobilazna tema bila je i cena vojne parade. Prema pisanju medija, Hrvatsku će ona koštati oko dva miliona evra. To je, kažu naši sagovornici, nedopustivo veliki iznos ako se ima u vidu da u nekim državnim firmama mesecima nisu isplaćene plate.

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.