Izvor: Radio Slobodna Evropa, 30.Avg.2014, 17:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nerazumevanje za gej frendli turizam u Crnoj Gori

Iako u Crnoj Gori postoje dva hotela koja su prihvatila oznaku "gay friendly", većina turističkih poslenika je protiv isticanja jedne populacije svojih gostiju jer kažu kako turizam o kojem su oni učili poznaje samo jednu podjelu: na turiste koji imaju ili nemaju novca.

Većina turističkih poslenika a takođe i neki eksperti evidentno još ili ne razumiju ili neće da razumiju koncept gej frendli turističke ponude.

Pominjanje  >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Slobodna Evropa << gej frendli (gay friendly) turizma unosi nelagodu u razgovor sa većinom hotelijera i ugostitelja na Budvanskoj rivijeri, čak i medju onima koji nisu protivnici jednakih prava za sve.

Jer, oni koji od turizma žive - znaju: turisti se dijele samo na one plićeg i dubljeg džepa. Zato većina smatra da je markiranje turističkih objekata oznakom gej fendli nepotrebno i kontraproduktivno, a razloge objašnjava dekan Fakulteta za biznis i turizam Rade Ratković.

"Po mom mišljenju je problematično isticanje jedne grupacije ljudi u hotelu ili risortu koji je svima namijenjen. A drugo, zašto jednu populaciju markirati, označavati, getoizirati? I za tu samu grupu ljudi to nije dobro. Drugačije bi bilo da imamo, na primjer, seksi turizam rizort ili neki klupski hotel u koji idu samo njegovi članovi; to bi bilo razumljivo, ali na hotele koji nisu na taj način specijalizovani mislim da bi bilo štetno isticati oznaku frendli za neku određenu populaciju. Bilo bi to štetno i za hotel i turiste. Onda bi mogli da stavimo i "nacije frendli", ili bilo koja skupina frendli. Jer, svaki gost je isti. Mislim da bi bilo neopravdano i sa humane i turističke strane markirati samo jednu određenu skupinu kao frendli"., smatra Ratković.

Pojam "gej frendli" označava mjesta gdje je LGBT populacija dobrodošla. Za sada su samo dva hotela u Crnoj Gori prihvatila tu oznaku - Splendid i The Queen of Montenegro.

Razlog je želja da privuku tržište koje u svijetu donosi značajnu zaradu, jer procjene govore da evropski gej turisti troše godišnje oko 50 milijardi EUR. Tako Grčka zaradi oko milijardu i po dolara, a susjednu Hrvatsku, prema podacima tamošnjih LGBT asocijacija, posjeti godišnje oko četvrt miliona gej turista.

Hotelijer Dragan Ivančević kaže da treba turistički animirati svaku specifičnu ciljnu grupu.

"Mislim da je u turizmu jako važno proširiti taj broj ciljnih grupa. Nakon odluke da naša dva hotela budu LGBT friendly, mogu reći da je iskustvo hotela The Queen of Montenegro jako dobro jer imamo porast dolazaka populacije te ciljne grupe"., kaže Ivaničević.   

Podsetimo, osim održavanja prvog gej prajda, u CG je prošle godine objavljen i dolazak gej kruzera koji je u Kotor iskrcao oko 2,5 hiljade putnika.

Direktor Turističke organizacije Mirza Krcić podsjeća da to nije bio njegov prvi, a ni posledji dolazak u Kotor.

"Gej kruzer uplovljava već četvrtu godinu zaredom u našu luku, s tim što to ranije nije izazivalo nikakvu medijsku pažnju. Vjerovatno će se isto dešavati i u narednom periodu, i ja vjerujem da će sve prolaziti u najboljem redu. Ne vidim razloga da ne bude tako". očekuje Krcić.

U inostranim gej vodičima razlikuju se tri kategorije turističkih objekata - oni usmjereni isključivo gej klijenteli, gej frendli mjesta koja su otvorena za sve, i mjesta koja posjećuju LGBT osobe, ali uz preporuku da javno iskazivanje seksualne orjentacije, kao što je grljenje ili ljubljenje, nije preporučljivo.

No, gej turizam još uvijek nije dio turističke teorije, pa pokušaji da se on promoviše markiranjem turističkih objekata može u sadašnjim okolnostima biti kontraproduktivni, upozorava prof. Ratković.

"Postoje određeni rizorti, doduše u egzotičnim destinacijama, gdje postoje klubovi te vrste, ali opet tu ne govorimo ni o čemu novom - to je takozvani klupski turizam. Tako da bih gej turizam podveo pod taj turistički segment, a ne da pretvaramo jednu seksualnu orjentaciju u novi vid turizma za neki poseban svijet, sa za njega rezervisanim posebnim mjestima. Mislim da se tako ta populacija getoizira i da je nepotrebno njihove privatne karakteristike i prioritete na taj način činiti javnim. Jer, time se prave problemi i njima samima, i drugima.", zaključuje Ratković.

Nastavak na Radio Slobodna Evropa...