Zašto plačemo

Izvor: Mondo, 20.Sep.2014, 12:44   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zašto plačemo

Suze su sastavni deo ljudskog emotivnog paketa - plačemo kada smo tužni i kada smo srećni, a žene su u tome, definitivno, bolje od muškaraca - plaču duplo češće, pokazalo je istraživanje. Šta je to što odvrće "česmu" u našim očima?

Foto: Guliver/Getty/Thinkstock

Kada raskinete sa dečkom ili devojkom, na primer, plačete? Ok, možda ne želite da priznate, ali znajte da mnogi plaču zbog toga i da je to sasvim normalno. Te suze su naš odgovor na snažne >> Pročitaj celu vest na sajtu Mondo << emocije nastale usled stresa, tuge, razočaranja. Isto kao što plačemo kada nas nešto fizički zaboli, ali i kada smo veoma srećni. Suze sadrže prirodnog "ubicu bola" - leucin enkefalin, zbog čega se mnogi osećaju bolje kada se isplaču.

Dakle, bilo da ronimo suze kada gledamo slike na kojima smo sa bivšim partnerom srećni i zaljubljeni, ili pustimo koju suzu zbog neke pesme, ili fotografije psa i mačke u zagrljaju... to je zbog onog dela u mozgu koji se zove hipotalamus i koji je odgovoran za naš nervni sistem, a na koji ne možemo svesno da utičemo.

Nisu sve suze iste

Naše telo je neverovatno, ne samo kada plačemo. Ono može da proizvede tri vrste suza: bazalne, refleksne i psihičke suze. Bazalne su one koje "podmazuju" našu rožnjaču, refleksne se javljaju kada nešto iritira oko - trn, prašina, trepavica, luk... a emocionalne su one koje lijemo kada smo tužni ili mnogo srećni.

 Evo kako to izgleda: nakon ljubavnog raskida, na primer, organizam je pod stresom i to pokreće naš nervni sistem koji traži zaštitu i tako aktivira suze.

Međutim, naučnici se pitaju, da li plačemo da bismo se zaštitili i sami sebi olakšali, ili da bismo dali signal drugima u našoj zajednici, da nam je potrebna pomoć?

Da li su suze, možda, naš primarni poziv, primitivni oblik neverbalne komunikacije, vapaj za pomoć, traženje podrške?

Neki psiholozi kažu da plačom učvršćujemo odnosa sa onima sa kojima smo podelili gorko iskustvo, da nas saradnja sa drugima u situacijama kada se osećam bespomoćno, povezuje.

Zaista, kada smo na nekoga ljuti, izgrdimo ga, a taj se onda rasplače, mi popustimo?

Jedna studija čak govorio o evolutivnoj ulozi plača u ljudskoj vrsti. Suze su, kažu oni, sredstvo za prikazivanje ranjivost i zaustavljanje napadača.

Zanimljivo je i to da plakanje pokreće čitav niz drugih "akcija" u našem organizmu. Ubrzava rad srca, više se znojimo, krvni pritisak je viši, disanje se menja... Dakle, dolazimo u situaciju "bori se ili beži", ali i našeg "protivnika" dovodimo u slično stanje.

"Što cmizdriš", reći će onaj drugi i možda te pljesnuti po obrazu, ili će se sažaliti i povući.

Inače, za proizvodnju suza zaslužne su lakrimalne žlezde u našim očima, a mogu da rade dvojako: teraju nas da trepćemo i tako širimo tečnost preko celog oka, ili se prazne kada naš mozak odvrne "slavinu" i rasplačemo se, pa nam suze teku niz obraze. I da ne zaboravimo nos, koji je takođe aktivan kada plačemo, jer služi kao "odvod" i zato šmrčemo.

I još nešto - jecaj. Taj zvuk proizvodimo kada naš drenažni sistem jednostavno ne može da se izbori sa količinom suza. Taj višak tečnosti nas takoreći "guši", a bivši partner počinje da se oseća loše, veoma loša i sve ti oprašta.

Nastavak na Mondo...






Povezane vesti

Žene plaču češće nego muškarci

Izvor: Press, 20.Sep.2014

Kada raskinete sa dečkom ili devojkom, na primer, plačete? Ok, možda ne želite da priznate, ali znajte da mnogi plaču zbog toga i da je to sasvim normalno. Te suze su naš odgovor na snažne emocije nastale usled stresa, tuge, razočaranja. Isto kao što plačemo kada nas nešto fizički zaboli,...

Nastavak na Press...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Mondo. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Mondo. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.