Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 22.Mar.2010, 04:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vremeplov: Preminuo Gete

NOVI SAD - Na današnji dan 1832.godine umro je nemački pisac Johan Volfgang Gete, jedno od najvećih imena svetske književnosti. Nekoliko godina posle završenih studija prava u Stazburu preselio se u Vajmar, gde je 28 godina bio upravnik pozorišta. Pored literature, u kojoj se nametnuo kao obnovitelj lirike, drame, epa i romana, intenzivno se bavio filozofijom, prirodnim naukama, slikarstvom i državničkim poslovima u Vajmaru. Srbe je zadužio pisanjem o srpskoj narodnoj poeziji, kojom se oduševljavao, >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << i prevodom više srpskih narodnih pesama, uključujući "Hasanaginicu". Ostavio je jednu od najvećih i najzanimljivijih zbirki pisama u istoriji književnosti. Dela: romani "Faust", "Vilhelm Majster", "Verter", "Izbor po srodnosti", drame "Gec od Birlinhema", "Egmont", "Ifigenija na Tavridi", "Torkvato Taso", tragedije "Klaviho", "Vanbračna kći", ep "Herman i Doroteja", putopis "Putovanje po Italiji", autobiografsko delo "Iz mog života", poezija "Marijenbadska elegija", "Rimske elegije","Zapadno-istočni divan", epigrami "Ksenije", optičko delo "Teorija boja".

Danas je ponedeljak, 22. mart. Do kraja godine ima 284 dana.

1312. - Vatikan je raspustio monaški viteški red Templara, osnovan u Palestini 1118.godine radi zaštite poklonika Hristovog groba.

1599. - Rođen je flamanski slikar Anton Van Dajk, istaknuti predstavnik flamanske slikarske škole, na kojeg je snažno uticao Paul Rubens, u čijem je ateljeu u mladosti radio. Potom je otišao u Italiju, pa u Francusku, a u London je došao 1632. i postao dvorski slikar kralja Čarlsa Prvog i portretista engleskog visokog društva. Njegove religiozne kompozicije osrednje su vrednosti, ali se proslavio portretima, koje odlikuje plemenitost izraza, suptilnost palete i ozbiljna psihološka analiza.

1687. - Umro je francuski kompozitor, violinista, dirigent, pevač, glumac, scenograf i plesač italijanskog porekla Žan Batist Lili, tvorac klasične francuske opere, s baletima, horovima, arijama i scenskim efektima. Bio je gospodar pariskog muzičkog života, neobična ličnost izuzetnog talenta, čvrste volje, tiranske prirode i dalekosežnog uticaja na razvoj muzike svoje druge otadžbine. U saradnji s komediografom Žanom Molijerom stvorio je novu dramsko-muzičku vrstu - comedie ballet - komediju s pevanjem i plesom. Pripisuje mu se prva upotreba palice za dirigovanje. Dok je početkom 1687. dirigovao "Te Deum" za oporavak bolesnog kralja Luja Četrnaestog, ozledio se dugim dirigentskim štapom i rana se pretvorila u smrtonosnu gangrenu. Dela: opere "Tezej", "Persej", "Kadmis i Hermiona", "Alsesta", "Psiha", "Amadis od Galije", "Asmida", Asis i Galateja", "Prozefina", "Feton", komedije-baleti "Ženidba na silu", Žorž Dandin", "Gospodin od Pursonjaka", "Građanin-plemić", crkvene kompozicije "Te Deum", "De profundis", "Mizerere".

1794. - Kongres SAD usvojio je zakon kojim je američkim brodovima zabranjen prevoz crnih robova iz Afrike u Ameriku.

1797. - Rođen je pruski kralj i nemački car Vilhelm Prvi Fridrih Ludvig, koji je pomagao kancelaru Otu fon Bizmarku da "krvlju i gvožđem" ujedini Nemačku. Na pruskom prestolu bio je od 1861, a 1871. postao je prvi car Nemačkog carstva. Tokom njegove vladavine Nemci su Danskoj oteli pokrajine Šlezvig i Holštajn u ratu 1864. porazili Austriju 1866. a u Francusko-pruskom ratu 1871. otrgli Alzas i Lorenu od Francuske. Izdao je 1879. "Lex specialis", kojim je socijalistički pokret u Nemačkoj stavljen van zakona.

1848. - Pobunjena Venecija proglasila je nezavisnost od Austrije.

1895. - Pioniri filma braća Ogist i Luj Limijer u Parizu su prvi put demonstrirali pokretne slike, upotrebivši celuloidnu traku.

1910. - Rođen je engleski pisac Nikolas Džon Tarni Monsara, najpoznatiji po romanu "Surovo more", živoj slici zbivanja na malom brodu u vreme rata. Ostala dela: romani "Misli na sutra", "Na prvi pogled", "Priča o Ester Kostelo", "Pleme koje je izgubilo vođu", "Smit i Džons".

1913. - Rođen je američki glumac srpskog porekla Mladen Sekulović, poznat kao Karl Malden, koji se proslavio u filmovima Elije Kazana, s kojim je sarađivao i u pozorištu. Njegovo karakteristično lice omogućilo mu je da igra veoma različite uloge, od sveštenika do gangsterskog šefa, od rogonje do generala. Filmovi: "Bumerang", "Tramvaj zvani želja" (Oskar), "Poljubac smrti", "Jednooki Džek", "Paton", "Sinsinati Kid", "Nevada Smit", "Suton".

1917. - SAD su, posle pobede Februarske revolucije u Rusiji, prve priznale privremenu vladu Aleksandra Kerenskog.

1919. - Prva međunarodna avionska linija uspostavljena je između Pariza i Brisela.

1933. - Rođen je iranski državnik Abolhasan Bani Sadr, koji je 1980. izabran za prvog predsednika Irana, posle zbacivanja šaha Reze Pahlavija u islamskoj revoluciji. Zbog neslaganja s politikom iranskih verskih vođa, 17 meseci pošto je postao šef države prinuđen je da ode u izbeglištvo u Francusku.

1945. - Egipat, Irak, Jordan, Liban i Sirija su u Kairu osnovali Arapsku ligu.

1979. - Britanskog ambasadora u Holandiji Ričarda Sajksa u Hagu su ubili irski teroristi.

1983. - Haim Hercog izabran je za predsednika Izraela.

2000. - Nemačka je potvrdila zakon o obeštećenju za prisilni rad tokom nacističke ere, ignorišući žalbe preživelih da je ponuđena nadoknada preniska.

2004. - Duhovni vođa i osnivač terorističke palestinske organizacije Hamas, šeik Ahmed Jasin, ubijen je u gradu Gazi u blizini svoje kuće raketama ispaljenim iz izraelskih borbenih helikoptera na vozilo kojim se vraćao iz džamije.

2006. - Baskijska separatističko-teroristička organizacija ETA proglasila je trajni prekid terorističkih dejstava u nastojanju da političkim sredstvima postigne nezavisnost španske Baskije. Od 1968. godine, u Španiji, pripadnici ETA-e ubili su 850 ljudi.

2007. - U dva napada koalicionih snaga predvođenih NATO-om ubijeno je najmanje 69 talibana na jugu Avganistana u oblasti Girišk, u provinciji Helmand, poznatoj po velikoj proizvodnji opijata.

2007. - Više od 70 osoba je poginulo od posledica serije eksplozija u vojnom depou na kilometar od centra Maputa, prestonice Mozambika a više od 300 osoba je ranjeno. Reč je trećem i najgorem incidentu u tom vojnom depou od 1985.

2007. - Započeli su oružani sukobi u Kinšasi u Kongu, u kojima je stradalo više stotina ljudi tokom višednevnih borbi između režimskih snaga i sledbenika poraženog predsedničkog kandidata Žan-Pjera Bembe, pošto su Bembine snage odbile da izvrše vladinu naredbu o razoružanju.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...