U 2011. živećemo  gore nego ove godine

Izvor: Blic, 28.Nov.2010, 01:10   (ažurirano 02.Apr.2020.)

U 2011. živećemo gore nego ove godine

Podaci dobijeni u istraživačkom projektu koji su radili Fondacija „Fridrih Ebert“, CeSID i Centar za studije socijalne demokratije, pokazuju da danas 40 odsto građana smatra da živi lošije od svojih roditelja, a gotovo trećina misli da će njihova deca živeti gore. U traženju ocene o tome kako nam je, dobijen je dominantan odgovor da je najgore na planu životnog standarda i privrede.

Naredna godina će, prema svim ekonomskim pokazateljima i mišljenju velikog broja >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << ekonomista, biti pravi naslednik svih teškoća koje smo imali i u godini na izmaku.

Republički zavod za razvoj (RZR) izvan stranačko-političkih kalkulisanja pomno i ozbiljno prati ekonomsku stvarnost i moguće trendove. Njihove analize tačno markiraju osnovne rizike u 2011. godini.

- Na makroekonomskom planu to su visoka nezaposlenost, visok deficit tekućih obaveza države, veliki javni dug koji je dostigao 38,1 odsto bruto društvenog proizvoda i svakako inflacija. Takođe, zaduženost i nelikvidnost privrede je velika, a jedna trećina firmi u Srbiji je u blokadi duže od tri godine i sve to neće nestati ni dogodine - kaže Edvard Jakopin, direktor RZR, uz napomenu da sve to "može da izazove socijalne probleme i orijentaciju Vlade na ostvarivanje kratkoročnih populističkih ciljeva i usporeno sprovođenje reforme javnog sektora”.

U sagledavanju naših makroekonomskih prioriteta jedan od članova Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj Vladan Živanović, generalni direktor kompanije "Majkrosoft” u Srbiji, ima jasan stav.

- Prvo, potrebno je održati kontinuitet agresivnog usklađivanja sa EU. Drugo, stabilnost domaće valute je veoma bitna i očekujemo da država nastavi da čini napore u tom pravcu. Treće, održivost budžeta i investiranje države u dalje razvojne i infrastrukturne projekte je faktor koji će omogućiti i privredi da se lakše i brže oporavi uz bolju sliku o nama u svetu - navodi Živanović.

U novembarskom izveštaju „Den i Bredstrit", jedna od najpoznatijih agencija za utvrđivanje rejtinga, zadržala je za Srbiju rejting DB4d, što znači da imamo umeren rizik poslovanja. Da bi ta ocena ostala, a to je važno zbog priliva kapitala spolja, valja štošta uraditi na domaćoj sceni. Pitanje kursa pre svega. Za devet meseci ove godine zbog rasta evra poslovne banke na osnovu svojih obaveza prema privredi i stanovništvu ostvarile su negativne kursne razlike u visini od čak 88 milijardi dinara. Otuda je, pored promene strukture privrede i stvaranja uslova za stalni rast izvoza, svež investicioni kapital naša nasušna potreba.

- Naša poreska politika odgovara samo špekulativnim investitorima koji rade po sistemu „uđi, izađi i gotovo", isisavajući kapital iz naše privrede. Retki su institucionalni investitori koji su došli sa idejom da ovde ostanu, ostvaruju profit i reinvestiraju ga u našoj zemlji. Dodatne probleme stvara i sistem selektivnog subvencionisanja otvaranja radnih mesta, što neke investitore stavlja u povoljniji položaj - procenjuje Mahmut Bušatlija, konsultant za strana ulaganja.

Domaći izvori kapitala i kredita su nepovoljni i u suštini kratkoročni i teško da će se u narednih dvanaest meseci to bitno poboljšati. Znaju to i privrednici i bankari, zna to i država koja ne sme da čeka sa reformama, ocenjuje Goran Pitić, nekadašnji ministar i sadašnji prvi čovek „Sosijete ženeral banke".

- Godina 2011. biće još jedna godina velikih izazova. Neizvesnost je i na svetskom tržištu, od kojeg u velikoj meri zavisi i poslovanje srpske privrede. Najveći rizik pred nama je kvalitet sprovođenja reformi, ali i karakter novog izbornog ciklusa. Ipak, postoje faktori koji će pozitivno delovati na kreditni rizik Srbije u toku 2011. godine, kao na primer nastavak uspešne saradnje sa MMF-om, ubrzana saradnja i približavanje EU, nastavak blagog ekonomskog rasta koji je i te kako značajan - kaže Pitić.

Kao poseban paradoks koji ometa zdravije poslovanje privrede, a ne traži neke posebne napore osim angažovanosti i upornosti ministarstava, jeste situacija sa propisima. Rok za sprovođenje sveobuhvatne reforme propisa istekao je 30. juna ove godine.

- Od ukupno 214 preporuka za unapređenje pravnog okvira koje je usvojila Vlada Republike Srbije, do danas je prema javno dostupnim podacima sprovedena svega 31 - precizira Violeta Jovanović, izvršni direktor NALED-a.

Svi sa kojima je „Blic" razgovarao složni su da je odgovornost za ekonomsko stanje na političkim elitama, uz čestu opasku da predizborna godina može usporiti neophodne reforme.

Zaposlenost i zarade do sada

Godina Zaposleni Nezaposleni Neto zarada

1997 2.360.000 750.000 798

1998 2.357.000 769.000 1.052

1999 2.153.000 736.000 1.261

2000 2.097.000 722.000 2.389

2001 2.102.000 769.000 5.375

2002 2.067.000 843.000 9.208

2003 2.040.000 947.000 11.500

2004 2.050.000 945.000 14.108

2005 2.069.000 992.000 17.443

2006 2.021.000 1.005.000 21.707

2007 1.991.000 850.000 27.759

2008 1.990.000 793.000 32.746

2009 1.857.000 730.000 31.733

Ekonomski pokazatelji kretanja

Šta 2001. 2008. 2009. 2010.

BDP u mlrd EUR 12,8 33,5 30,0 30,3

BDP realan ras u % 5,6 5,5 -3,1 1,5

Inflacija 40,7 6,8 6,6 9,0

Deficit tekućeg računa u % BDP -2,5 -21,2 -6,9 -9,0

Strane direktne investicije % od BDP 1,4 5,5 4,6 3,0

Fiskalni deficit % BDP -0,5 -2,6 -4,2 -4,8

Javni dug % BDP 104,8 26,3 32,9 38,1

Spoljni dug % BDP 98,3 65,2 76,0 77,1

Privatni spoljni dug u % BDP 18,3 46,1 51,9 46,9

Izvor: RZR Iznosi su u milijardama evra, a odnos u procentima

Šta treba da uradimo

- Strukturne reforme nisu dovršene

- Jasno razgraničenje uloge politike i uloge ekonomije

- Administrativna reforma

- manjenje birokratskog aparata

- Stvaranje efikasne pravne države jer je 46 odsto propisa iz oblasti privrede iz vremena SFRJ

- Reforma sistema obrazovanja jer ne postoji ozbiljno preduzetničko obrazovanje

- Promena sistema vrednosti i zastarelih sadržaja i metoda rada

- Operativni plan dugoročnih investicija i ulaganja u razvoj

- Potreba definisanja konkretnih državnih i privrednih prioriteta

Izvor: Rezultati istraživanja UPS

Nastavak na Blic...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

U 2011. živećemo gore nego danas

Izvor: B92, 28.Nov.2010

Beograd -- Danas 40 odsto građana smatra da živi lošije od svojih roditelja, a gotovo trećina misli da će njihova deca živeti gore, pokazuju najnoviji podaci...U traženju ocene o tome kako nam je, dobijen je dominantan odgovor da je najgore na planu životnog standarda i privrede...Naredna godina...

Nastavak na B92...

U 2011. živećemo gore nego ove godine

Izvor: S media, 28.Nov.2010

Podaci dobijeni u istraživačkom projektu koji su radili Fondacija „Fridrih Ebert“, CeSID i Centar za studije socijalne demokratije, pokazuju da danas 40 odsto građana smatra da živi lošije od svojih roditelja, a gotovo trećina misli da će njihova deca živeti gore. U traženju ocene o tome...

Nastavak na S media...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.