TUGA U OČIMA Portreti nastali u Aušvicu otkrivaju kako su se zarobljenici osećali u paklu logora

Izvor: Blic, 28.Jan.2015, 08:20   (ažurirano 02.Apr.2020.)

TUGA U OČIMA Portreti nastali u Aušvicu otkrivaju kako su se zarobljenici osećali u paklu logora

Nacisti su činili sve kako bi zatvorenike učinili bezličnim. Oblačili su ih u identične uniforme, žigosali ih tetovažama serijskih brojeva, i zatim ih tako oslovljali. Ipak, logoraši nisu dozvolili da im i duh bude slomljen, kad već telo jeste.Jedan nepoznati zatvorenik nacrtao je portrete nekoliko svojih prijatelja iz Aušvica, i potrudio se da nikada ne budu zaboravljeni.

- Ono što je najfascinantnije na ovim portretima jesu oči. U njima se vide beskrajna tuga i osećaj >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << nemoći - kaže Agnješka Sijeracka, istoričar u muzeju Aušvic-Birkenau.

Ona veruje da je nepoznati zatvorenik nacrtao ove portrete jer je znao da će oni jednog dana predstavljati istorijske dokumente od neprocenjive vrednosti.

Više od stotinu portreta koje je neimenovani logoraš nacrtao nalazi se u memorijalnom muzeju koji podseća na nacističke užase počinjene tokom 2. svetskog rata.

Portreti su pronađeni tek 1947. godine, i to u ruševinama jednog od temelja zgrade.Nekim čudom ostali su skriveni i dve godine nakon što je ruska Crvena armija oslobodila ovaj zloglasni logor smrti 1945. godine.

Skice se od tada nalaze u memorijalnom muzeju "Aušvic-Birkenau, pored više od 2.000 predmeta pronađenih nakon pobede nad Nemcima, koji svedoče o njihovim zlodelima počinjenim u logoru smrti.

Ipak, ova sveska sa 22 skice, odnosno portreta zatvorenika predstavlja jedan od najvažnijih delova zbirke. Pretpostavlja se da su crteži nastali 1943. godine.

Sveska je pronađena tek 1947. godine, blizu krematorijuma u Birkenauu, a nalazila se u zatvorenoj flaši koja je bila sakrivena u temelju jedne od zgrada.

- Mnogi su iznenađeni što je umetnost uopšte i postojala na tako sivom i zlom mestu. Ipak, umetnost je bila nešto neophodno, nešto što je spasilo ponos tim izmučenim ljudima. Umetnost je predstavljala beg od brualne realnosti iza bodljikave žice - kaže Sijeracka.

Umetnost je bila strogo zabranjena u Aušvicu, pa su oni preživeli logoraši, koji su izbegli masovna ubistva u gasnim komorama rizikovali da budu poslati u iste, što bi se sigurno desilo da je ijedan od ovih portreta pronađen.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.