Izvor: SandzakPress.net, 24.Apr.2017, 13:13   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Selimović objavio knjigu o porijeklu prezimena sa Pešteri

Tragajući po arhivama, prelistavajući hiljade stranica knjiga i periodike, ali i i tabanajući po selima, od Kladnice, do Bara, Dolića, Buđeva, Korita i Karajukića Bunara, istraživač Salih Selimović (73), profesor iz Sjenice, sabrao je među korice knjige “Prezimena” podatke o oko 500 prezimena i njihovom porijeklu na Sjeničko-pešterskoj visoravni. Mnogi će sad u “srpskom Sibiru” i rasuti po Srbiji i svjetskim meridijanima saznati o korijenima i familijama, odakle su im stigli >> Pročitaj celu vest na sajtu SandzakPress.net << preci i gdje su se sve zaputili i svili gnijezda. Uz grananje loze, autor donosi i niz pojedinosti o znamenitim imenima, a kod pravoslavaca navodi i krsne slave. – Kaličani su među najstarijim srpskim prezimenima na Sjeničko-pešterskoj visoravni. Poreklom su Vasojevići, iz sela Kalice, kod Berana, a doselili su se u Štavalj 1820. godine. Kalica im je etapna stanica, jer su u nju stigli iz Hercegovine – piše Selimović u knjizi. – Najvjerovatnije jedna od najstarijih, ako ne i najstarija muslimanska porodica na cijeloj visoravni su Abdagići – navodi autor knjige, zapisujući da su stara aganska i trgovačka porodica i da su došli kao turske spahije još krajem 15. vijeka. Prema jednom drugom predanju, koje se prenosi sa koljena na koljeno, daleki predak je učestvovao u turskom pohodu na Ugarsku 1526. godine i u čuvenoj bici na Mohačkom polju. Njihov sadašnji rodoslov počinje od Hadzi Ahmetage, koji je zajednički predak Abdagićima, Hadziahmetagićima i Hadzikićima. Bajrovića je u Sjenici 2006. godine bilo 11 domaćinstava, a prije tri godine ovo prezime je nosilo 1.558 ljudi, od Pešterske visoravni do Pljevalja, Rožaja, Novog Pazara, Bosne, Australije, Kanade, Švedske – bilježi Selimović. Bajrovići su u Sjenicu došli iz Nikšića i Pljevalja, a starinom su iz Kuča (Medun). Iz Meduna su se iselili u Stari Bar, kao ugledna muslimanska porodica, posle ulaska crnogorske i mletačke vojske u Kuče 1688. godine, kada su muslimani morali da napuste zavičaj ili da se pokrste, mada je Bajrovića bilo u Baru još krajem 16. vijeka. Od ovih Bajrovića su Cvijovići u Vladimiru kod Ulcinja, pa Dizdarevići (komandanti tvrđava) – podsjeća Selimović. – Najveći broj prezimena nastao je u drugoj polovini 19. vijeka, a neka su starinom još iz 16. vijeka – kaže Selimović. – Moram da kažem i to da sam nailazio na nerazumijevanje, pa čak i na otvoreno odbijanje saradnje kod pojedinaca. Mnoga prezimena su se menjala iz više razloga… Ovdje su se vijekovima ukrštali vjetrovi, putevi i karavani, a na strateški važnom prostoru sukobljavali interesi i vojske. Zato su i zanimljivi podaci o kretanju i gdje se naseljavalo i selilo pravoslavno i muslimansko stanovništvo, kako su ovamo stizali Vasojevići, Kuči, Piperi, Moračani, ali i Klimenti, Malisori i druga katolička plemena od Skadra i okoline. Mahmutovići, Mašići… Najčešća prezimena na Sjeničko-pešterskoj visoravni su Mahmutovići, Mašići, Papići, Bihorci, Turkovići, Šaljići, Ljajići, Kaličani, Rakonjci, Hamidovići, Hasanovići, Zornići, Pešići, Biočani, Vranići, Karličići, Vrcići… U Sjenici više nema pravoslavnih porodica Bujakovića, Vučevića, Karamarkovića, Lukića, Neškovića, Parezanovića, Pavićevića, Prodanovića, Savkovića i Džagarevića. I matične knjige su bez muslimanskih porodica Bulića, Dervovića, Zvizdića, Mujevića, Mukladzija, Pura, Ramoševaca, Trbovića, Hubanića… (GZS)

Nastavak na SandzakPress.net...