Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 09.Jul.2008, 18:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Porodice nestalih kod Jadranke Kosor

ZAGREB - Predstavnici udruženja porodica nestalih lica iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore založili su se danas u Zagrebu, u razgovoru sa potpredsednicom hrvatske vlade Jadrankom Kosor za olakšavanje pristupa podacima i kontakta sa državnim organima zemalja regiona, radi otkrivanja istine o njihovim najmilijima.

Najpotrebnije je osmisliti regionalnu strategiju oko pronalaženja nestalih, tako da sva udruženja porodica nestalih imaju isti pristup podacima i >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << mogućnost kontaktiranja državnih organa, izjavila je za Tanjug Milijana Bojić, predsednica Saveza udruženja porodica zarobljenih i nestalih lica Republike Srpske.

Strategija traženja nestalih ista za sve

Bojićeva, koja je i predsednica regionalne koordinacije srpskih udruženja porodica nestalih lica podržala je stav Kosorove da svaka porodica ima osnovno ljudsko pravo da nađe svoje najmilije i da sazna istinu o njihovoj sudbini, rekavši da će je udruženja porodica nestalih lica držati za reč.

Naglasila je i da, kao što u Hrvatskoj i BiH postoji strategija nalaženja nestalih, takvu strategiju treba osmisliti i za nestale Srbe.

Bojićeva je podsetila da su u BiH tražili krivično gonnjenje i onih koji izmeštaju ili sakrivaju grobnice i uskraćuju podatke o nestalima čiji se broj u regionu ukupno kreće između 17.000 do 17.500, od toga u BiH oko 13.500.

Prespor rad na ekshumacijama

Čedomir Marić iz Udruženja građana "Porodice nestalih lica iz Krajine" za Tanjug je izjavio da sastanci predstavnika tih udruženja treba da budu češći i planirani, kako međusobno, tako i s predstavnicima državnih organa, odnosno, u slučaju nestalih Srba iz Hrvatske, i s predstavnicima Srba u Hrvatskoj.

On zamera što se ekshumacija iz masovnih grobnica, gde su tri i više leševa, odvija presporo, uz obrazloženje da nema sredstava, a leševi se nakon uzimanja uzoraka ponovo vraćaju u zemlju kao što je to bilo u Petrinji i delimično u Gospiću, što se objašnjava nedostatkom prostora gde se leševi mogu čuvati.

Marić zamera i što se ne evidentiraju i ekshumiraju i leševi iz pojedinačnih grobnica.

On je ponovio podatke udruženja po kojima je u ratu u Hrvatskoj poginulo ili nestalo 6.795 Srba, dodavši da i prema podacima komisije za nestale hrvatske vlade postoji velik broj registrovanih grobnica s ukupno 574 leša koje nisu ekshumirane.

Od 2001. do maja ove godine ekshumirano je 717 leševa, do februara ove godine u Zagrebu identifikovano 389, u Republici Srpskoj je ekshumirano i identifikovano 40 lica, dok na identifikaciju u Zagrebu čeka 320 lica.

Ružica Spasić iz Udruženja porodica nestalih i nasilno odvedenih lica iz Vukovara za Tanjug je izjavila da su predstavnici udruženja i vicepremijerka sa svojim saradnicima razgovarali o konkretnim merama nastavka procesa traženja i identifikovanja nestalih, podsetivši da se u Hrvatskoj kao nestali, osim 1.120 Hrvata, službeno vodi i 930 Srba.

Sastanak na najvišem nivou

U razgovoru s predstavnicim udruženja, Kosorova je naglasila da Hrvatskoj nikad neće ponestati političke volje i sredstava za traženje nestalih osoba, uključujući identifikacije i eshumacije, kao i da je efikasno rešavanje problema nestalih moguće isključivo kroz bilateralnu i multilateralnu saradnju.

Ona je najavila inicijativu za održavanje sastanka o nestalim licima na najvišem nivou s predstavnicima Srbije, Crne Gore i BiH i iznela statističke podatke po kojima je uspešnost identifikacija u Hrvatskoj veća od 80 odsto.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...

B92: Susret sa porodicama nestalih