Pesme i razgovor sa Vladanom Matijevićem

Izvor: RTS, 24.Maj.2016, 13:31   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Pesme i razgovor sa Vladanom Matijevićem

Pisac izdaleka kakvog manje poznajemo, Vladan Matijević, započeo je završnu sedmicu 53. Disovih svečanosti književnim programom pod nazivom "Pesme i razgovor".
U organizaciji Gradske biblioteke "Vladislav Petković Dis", u ponedeljak, 23. maja 2016. godine, u prepunoj sali Kluba Doma kulture, književnik iz Čačka, kazivao je po svom izboru pesme dobitnika Disove nagrade: Jovana Hristića, Ivana V. >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << Lalića, Ljubomira Simovića, Aleksandra Ristovića, Branislava Petrovića, Novice Tadića, kao i svoje neobjavljene pesme, podsetivši publiku na vreme "kad su se pesme pisale po ceduljicama, toalet papiru, po marginama što su mirisale na luk i promicle, a imale su status povlašćene nacije, ali i na vreme današnje kada na jutrenje zvone mobilni, a narod oseća kako su stihovi potrebni
 samo praznikom".

U dvostrukoj ulozi i domaćina i gosta bio je Vladan Matijević koji je svoje stvaralaštvo otpočeo pisanjem poezije (prve pesme su mu objavljene u književnim časopisima početkom osamdesetih) i do danas objavio više od deset knjiga, većinom proznih ("Van kontrole", "R.C. Neminovno", " Prilično mrtvi", "Pisac izdaleka", "Časovi radosti", "Vrlo malo svetlosti", "Pristaništa"), ali i tri zbirke poezije: "Na kamenom pločniku", "Ne remeteći rasulo" i "Samosvođenje".
Matijević je dobitnik svih značajnih srpskih književnih nagrada: Andrićeve nagrade za knjigu priča "Prilično mrtvi", NIN-ove nagrade kritike za roman "Pisac izdaleka", Nagrade "Meša Selimović", Nagrade "Isidora Sekulić" i Nagrade "Borisav Stanković" za roman "Vrlo malo svetlosti", Nagrada "Stevan Sremac" i Nagrada "Danko Popović" za knjigu priča "Pristaništa", Nagrade "Kočićevo pero" za knjigu eseja "Memoari, amnezije".
Poznati prozni pisac govorio je o poetskom u svojim proznim delima pročitavši za kraj nekoliko neobjavljenih svojih pesama, koje će možda i biti objavljene.
"Nije isključeno da ću se na kraju puta vratiti poeziji. Možda pesmama u prozi. Što se tiče poezije koju sam pisao na svojim književnim počecima, nju sam stvarao s teškim okovima kojima sam nepotrebno opterećivao sebe. Danas bih pisao mnogo bolju poeziju zahvaljujući znanju stečenom u proznom stvaralaštvu. To bi bilo svojevrsno vraćanje duga."

Nastavak na RTS...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.