Izvor: IstocnoSarajevo.net, 05.Maj.2011, 20:55   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Đurđevdan

Đurđevdan je hrišćanski praznik koji se slavi 6. maja (23. aprila po starom kalendaru), čime se obilježava uspomena na Svetog Đorđa. Proslavljaju ga i katolici i pravoslavci, svako po svom kalendaru, kao Dan svetog Georgija. Kod Srba je on poprimio i neke druge osobine, miješajući sa se predhrišćanskim kultovima Balkana, pa se zato i praznik svetog Georgija kod Srba ne slavi isto kao u drugim hrišćanskim zemljama. Đurđevdan je praznik sa jako puno narodnih običaja vezanih za njega, >> Pročitaj celu vest na sajtu IstocnoSarajevo.net << i magijskih radnji za zaštitu, zdravlje i plodnost, koje se tog dana obavljaju. Običaji i vjerovanja srpskog naroda vezana za Đurđevdan su u narodu svakako postojali i prije nego što je primio hršćanstvo. Sveti Đorđe je svojim praznikom svakako zauzeo mjesto starog srpskog božanstva plodnosti Jaripa i njegovog praznika.

Crkva na ovaj dan obilježava pogubljenje svetog Georgija, koje se desilo 23. aprila 303. godine
Sveti Đorđe se na ikonama predstavlja na konju, u vojvodskom odijelu, sa kojeg kopljem probada strašnu aždaju. Nešto dalje od njega stoji jedna žena u gospodskom odijelu. Aždaja na ikoni predstavlja mnogobožačku silu koja je "proždirala" brojne nevine hršćane. Sveti Đorđe ju je, po vjerovanju, pobijedio i svojom mučeničkom smrću zadao smrtni udarac "neznaboštvu". Pod pobjedom koju je sveti Đorđe odnio nad aždajom, vjerojatno se misli na prekid progona hrišćana, deset godina nakon njegove smrti, i proglašenje hrišćanstva zvaničnom religijom Rimskog carstva od strane cara Konstantina.  Žena na ikoni je možda i sama carica Aleksandra, žena cara Dioklecijana, i vjeruje se da predstavlja simbolično mladu hršćansku crkvu.

Narod na Đurđevedan, rano prije zore, odlazi u prirodu zajednički na "Đurđevdanski uranak", na neko zgodno mjesto u šumi koje se izabere, na proplanku ili pored rijeke. Za ovo se pripremi jelo i piće; obavezno se pripremi jagnje na ražnju a oni koji su za to zaduženi, odu mnogo ranije na zakazano mjesto i otpočnu sa pripremama tako da se ražanj već uveliko okreće kad ostali dođu. Pjesma, igra i veselje traju često i do podne. 

Na Đurđevdanski urancima se mladi opasuju vrbovim prućem "da budu napredni kao vrba", kite zdravca "da budu zdravi kao zdravac", koprivom "da kopriva opeče bolesti sa njim", i selenom "da im duša miriše kao selen".
Svima koji slave Đurđevdan, želimo srećnu krsnu slavu!

Nastavak na IstocnoSarajevo.net...

Studio B: Danas je Đurđevdan