Izvor: Nezavisne Novine, 07.Apr.2016, 19:01 (ažurirano 02.Apr.2020.)
"Afera "panamski papiri" - mnogo buke ni oko čega"
BRISEL - Nakon objavljivanja "Panamskih papira" neka državna tužilaštva u svijetu povela su istrage.
Istovremeno, sve su glasnije i kritike, a jedna od njih glasi da je pravo pitanje: ko i zašto nije na tom spisku, piše u analizi Dojče velea.
Ovaj medij navodi da bi novinari rado objavili imena onih koji se pojavljuju kao vlasnici fiktivnih firmi, odnosno firmi koje se sastoje samo od jednog poštanskog sandučeta, ali nisu imali dokaze za konkretne ilegalne >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << radnje.
To je na meti kritike koja stiže od advokata, finansijskih eksperata, ali i ljudi iz medija. U stručnom magazinu "Medija" objavljeno je na primjer da se radi o "upitnim rezultatima" novinarskih istraživanja.
Finansijski ekspert Dirk Miler za Dojče vele kaže:
"Već decenijama znamo da fiktivne firme postoje. Znamo i da je Panama tipičan primer za sjedište takvih firmi. Gdje je tu onda iznenađenje?
On dovodi u pitanje "veliki skandal" i postavlja, po Dojče veleu odlučujuće pitanje: "Istinski zanimljivo pitanje je to ko nije na listi, a ne ko jeste. Gdje su velika imena iz Amerike? Da li su ta dokumenta prije objavljivanja, optimirana uklanjanjem nekih imena?".
Milera brine i to što Međunarodni konzorcijum za istraživačko novinarstvo (ICIJ), koji je uključen u cijelu priču o "Panamskim papirima", preko američke neprofitne organizacije Centar za javni integritet, finansira, između ostalih i Fond za otvoreno društvo Džordža Soroša.
"Ta grupa je u prošlosti uvijek bila predmet spora zbog jednostranog izvještavanja, ali i zato što je slijedila političke interese" rekao je Miler.
Organizacija novinara i sama je priznala da je filtrirala samo ona imena koja su na listi sankcija UN.
"Zašto se ciljano sortiraju određeni ljudi? Zašto se ne uzimaju u obzir svi? Zašto postoji interes da se Putin, čije se ime uopšte ne pojavljuje, dovodi u vezu sa 'Panamskim papirima'?", pita se Miler.
Dojče vele navodi da slično razmišlja i Kreg Mari, bivši britanski ambasador u Uzbekistanu, koji u izjavi novinara koji su istraživali dokumenta, a koji su rekli da će "dosta materijala ostati povjerljivo", vidi "diplomatsko licemjerje".
"Mnogo buke ni oko čega!" - to je ono što plaši austrijskog ministra finansija Hansa Jerga Šelinga.
On naglašava da postojanje fiktivnih firmi ne predstavlja automatski organizovani kriminal.
"Poreski legalne mjere ne smiju da se mešaju sa kriminalnim radnjama", podseća Šeling.
Njemački medij smatra da su optužbe panamske vlade da se radi o ciljanom klevetanju zemlje utoliko razumljive jer i u samoj Evropi i dalje postoje poreske oaze: Luksemburg, Irska, Malta, britansko ostrvo Džersi ili Holandija klijente privlače ogromnim poreskim povlasticama. Isto važi i za američke države Delaver, Nevadu i Vajoming, što prema Dojče veleu možda može i da posluži kao objašnjenje zbog čega fiktivnih firmi poznatih Amerikanaca nema u toliko velikom broju u Panami.
Mihael Fuhs, poslanik i zamenik šefa poslaničkog kluba CDU/CSU u Bundestagu, upozorava na opasnost od ishitrenog pravljena skandala, a predsjednik njemačkog Saveza poreskih platiša Rajner Holcnagel ponavlja da posjedovanje prividne firme nije kažnjivo.
Dojče vele zaključuje da je možda istinski skandal u stvari dvostruki moral međunarodne politike, koja se ne bori dovoljno odlučno protiv poreskih oaza.
(NN/B92)
Nastavak na Nezavisne Novine...
.jpg)
