Izvor: Politika, 25.Jan.2012, 23:11 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Kraj promašene misije
Nemački i francuski ambasadori u Prištini su najavili da će se kancelarija Pitera Fejta zatvoriti i bez integracije severa Kosova
Uprkos obrazloženjima međunarodnog civilnog predstavnika Pitera Fejta da nije završio sav posao na Kosovu zbog koga je postavljen, grupa zemalja koju čine države koje su priznale nezavisnost Kosova odlučila je u Beču da se do kraja godine okonča Fejtov mandat i nadziranje nezavisnosti koju su podržavale ove članice.
Međunarodna >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << upravljačka grupa, osnovana 28. februara 2008. godine u Beču, iako se isticala oštrim kritikama na račun Srbije i preporukama šta i kako treba uraditi na Kosovu, nije obavila značajan posao, pa su od njenog osnivanja na Kosovo slate druge misije i drugi predstavnici. Nepune četiri godine kasnije državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova Austrije Volfgang Valdner najavio je da bi „ono što je u Beču osnovano, moglo ovde naći i uspešan kraj”.
Međunarodna upravljačka grupa za Kosovo (ISG), posle višemesečnih najava i prethodnog neradog produženja Fejtovog mandata, donela je odluku da ovu godinu provede u pripremama za zatvaranje kancelarije međunarodnog civilnog predstavnika (ICO) i u okončanju nadgledanja nezavisnosti do kraja godine, uz ispunjenje utvrđenih preduslova.
U zaključcima ove grupe traži se od Srbije da poštuje svoje međunarodne obaveze i da se uzdrži od uplitanja u stvari Kosova, podrazumevajući tu i „povlačenje svoje policije, snaga bezbednosti i ostalih elemenata prisustva države”, ali i da ne organizuje izbore na teritoriji KiM.
Fejt je na dan odluke o privođenju kraju ove kancelarije pred novinarima protestovao da je zatvaranje njegove kancelarije uslovljeno punim ispunjavanjem Ahtisarijevog plana, a na pitanje šta konkretno predviđa plan za okončanje mandata njegove kancelarije, on je odgovorio da je potrebno da realnost južno od Ibra postane realnost na severu Kosova i da taj deo bude povezan sa Prištinom.
Fejt je objasnio da sever ostaje deo Kosova i da Upravljačka grupa smatra da podela nije opcija, već očekuje da implementacija Ahtisarijevog plana bude sprovedena na čitavoj teritoriji Kosova. „Ceo proces okončanja nadgledane nezavisnosti i budućnost Kosova kao moderne, multietničke demokratije ne bi smeli da budu talac lidera na severu Kosova koji imaju drugu agendu”, rekao je tada Fejt.
Ipak, samo dva dana pre bečkog sastanka nemački i francuski ambasadori u Prištini su najavili da se, uprkos Fejtovom mišljenju, nadziranje može završiti i bez sprovođenja Ahtisarijevog plana na severu.
Na skupu u Prištini posvećenom godišnjici Jelisejskog sporazuma, koji je obeležio francusko-nemačko pomirenje, nemački ambasador Ernst Rajhl je konstatovao da je problem severa nemoguće rešiti tokom 2012. i da bi zato „bilo nepravedno odlagati okončanje nadziranja samo zato što nije sproveden Ahtisarijev plan na severu”.
Francuski ambasador Žan Fransoa Fitu je tada najavio da će se nadziranje završiti do kraja 2012, ali je upozorio kosovske Albance da se ne raduju mnogo tom okončanju. Ambasadori ovih dveju država su najavili da će nadzornik nezavisnosti i sprovođenja Ahtisarijevog plana ipak okončati svoju misiju iako ne bude sproveden ovaj plan u tom „najproblematičnijem delu Kosova”, odnosno na severu.
Pored toga, i američki diplomata i nekadašnji regionalni predstavnik UN u Kosovskoj Mitrovici Džerard Galuči primetio je u autorskom tekstu da nedavna saopštenja Velike Britanije i Francuske govore da su one spremne da prihvate nešto manje od maksimalističkog zahteva da Srbija preda sever Kosova Prištini.
Komentarišući najavu kraja misije Pitera Fejta, državni sekretar u Ministarstvu za KiM Oliver Ivanović konstatuje da Međunarodnu upravljačku grupu (MUG) od početka prate kontroverze. „Fejt i njegova misija su nastali kako bi potisnuli Unmik i zauzeli mesto misije koja bi se bavila visokim političkim pitanjima. U tome nisu uspeli, iako su prištinske vlasti iz sve snage to podržavale. Srbi su održali Unmik, a i u SB UN se nije mogla postići saglasnost da se on ugasi”, podseća Ivanović.
On podseća da su Fejt i njegova misija imali probleme i sa Euleksom, ulazeći u njegove nadležnosti, a da je pri tome Euleks bio potpuno autonoman, kako mu je i mandat nalagao, i u odnosu na Unmik i u odnosu na MUG.
„Albanci u Piteru Fejtu i toj grupi nisu videli značajan politički faktor, jer su oni i dalje prevashodno okrenuti ka američkoj ambasadi u Prištini, a drugi po važnosti faktor od uticaja na njih je Evropska komisija, koja nije dozvolila da se preklapa sa MUG”, zaključuje Ivanović.
Još jedan faktor koji je doprineo neuspešnosti ove misije jeste i to što Srbi od početka nisu hteli da imaju bilo kakvu komunikaciju ni sa njim ni sa njegovom kancelarijom.
„Fejt nije mogao da učini ništa povodom severa Kosova, jer Srbima naprosto nije bio sagovornik. Zato je Kuper preuzeo taj posao direktno iz Brisela”, zaključuje Ivanović objašnjavajući zašto je Fejt bio neuspešan u primeni Ahtisarijevog plana i u ostvarivanju komunikacije etničkih zajednica.
B. Mitrinović
objavljeno: 26.01.2012.