Izvor: RTS, 21.Jun.2009, 12:43 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Završen Samit u Novom Sadu
Šefovi država centralne Evrope održali niz bilateralnih susreta tokom završnog dana 16. samita Centralne Evrope. Odlično organizovan Samit znači i novi kredibilitet za Srbiju, ocenio Boris Tadić. Neophodna ekonomska solidarnost, jer krizu ne možemo sami da rešimo, poručio Tadić. Srpski predsednik razgovarao sa Nebojšom Radmanovićem, kao i sa Danilom Tirkom.
Bilateralnim susretima predsednika država centralne i jugoistočne Evrope, završen je samit u Novom Sadu, čiji >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << će naredni domaćin biti Poljska.
Predsednik Srbije i predsedavajući Predsedništva BiH Nebojša Radmanović ocenili su da bi BiH trebalo da "izađe iz situacije" u kojoj se poništavaju legitimne odluke svih institucija te države.
Dvojica državnika su to rekli nakon bilateralnog susreta u Novom Sadu, reagujući na odluku Visokog predstavnika u BiH Valentina Incka da poništi zaključke Skupštine Republike Srpske o efektima prenosa entitetskih nadležnosti na državni nivo.
Tadić je rekao da visoki predstavnik u ovom trenutku ima svoju ulogu ali da bi ta uloga trebalo da se menja kroz vreme, kao što je i on sam rekao.
"Mislim da je način za rešavanje problema u BiH da se polako izađe iz situacije u kojoj se poništavaju legitimne odluke svih institucija BiH. Politika koja nema puni legitimitet teško je održiva, ali će svako u RS i Federaciji nalaziti prostor za vlastitu odgovornost u vođenju politike, tako da verujem da će i predstavnici institucija RS imati svoj legitiman odgovor na novonastalu situaciju", rekao je Tadić.
"Iskreno mislim da ćemo preostali cilj Veća za implementaciju mira ispuniti tokom ove godine i da ćemo krajem godine doći do transformacije Kancelarije visokog predstavnika u Kancelariju specijalnog predstavnika EU", rekao je Radmanović.
Predsednik Srbije Boris Tadić ocenio je da odlično organizovan Samit koji je pokrenuo mnoga važna pitanja, znači i novi kredibilitet za Srbiju.
"Srbija je kao glavna tema proteklog Samita srce Zapadnog Balkana i moramo učiniti sve da ovaj prostor koji čine zemlje bivše Jugoslavije, plus Albanija i Moldavija, bude atraktivan za integraciju u uslovima svetske krize. Ima dobre volje i dobrih namera, i mislim da smo učinili veliku stvar", rekao je Tadić.
Tadić je ocenio da je Zapadni Balkan čvorište Evrope i njenih energetskih tokova, prostor na kojem je moguće proizvoditi prvenstveno električnu energiju, ali i distribuirati energente i naveo da će gasovodi - preko Balkana - povezivati Zapadnu Evropu sa Azijom.
Nijedna zemlja Evrope ne može sama da reši ekonomske probleme i najveće zemlje koje su i izazvale krizu, moraju da pokrenu svetsku ekonomiju.
"Tu pre svega mislim na SAD, ali i na EU kao celinu. Građanima Srbije treba jasno reći da mi ovu krizu ne možemo sami da rešimo, ali nam je zbog toga potrebna neka vrsta solidarnosti, savezništva i mi pažljivo pratimo ekonomske procese svuda u svetu. Ima nekih dobrih kretanja i dobili smo poslednjih dana pozitivne informacije u našoj zemlji, ali treba biti suzdržan u procenama i vrlo intenzivno raditi", rekao je Tadić.
Tadić je istakao da bez rešenja ekonomske krize i zamaha u proizvodnji i privredi uopšte, nije moguće ni proširenje članstva EU.
"Zemlje EU biće nevoljne da pristupe proširenju ako njihovi građani lošije žive. Ta dva pitanja su povezana i ne mogu da kažem gde smo dalje odmakli", rekao je Tadić.
Srpski predsednik je posle sastanka sa predsedavajućim Predsedništva BiH Nebojšom Radmanovićem izjavio da je podrška Dejtonskom sporazumu deo konzistentne politike insistiranja Srbije na poštovanju međunarodnog prava.
Podrška suverenitetu BiH
Tadić je istakao da zalaganjem za teritorijalni integritet i suverenitet BiH Srbija brani i sopstvenu celovitost.
"Na taj način uspostavljamo princip koji je izuzetno važan za Srbiju da na osnovama međunarodnog prava gradimo politiku kojim branimo i integritet Srbije", rekao je Tadić.
Takva politika Srbije bi, prema njegovim rečima, trebalo da dovede do daljeg dijaloga i postizanja kompromisa o budućem statusu Kosova i Metohije.
Srbija, kako je dodao, podržava BiH i u procesu evropskih i evroatlantskih integracija, a od strane BiH ima istu takvu jasnu podršku za ostvarivanje članstva u EU.
Tadić i Radmanović razgovarali su i o međusobnoj podršci Srbije i BiH u procesu vizne liberalizacije sa EU.
Slovenački predsednik Danilo Tirk i Boris Tadić, u razgovoru upriličenom tokom Samita, složili su se da je došlo vreme da se odnosi između dve zemlje podignu na novi nivo i da se u tom kontekstu pripremi i zvanična poseta predsednika Tadića Republici Sloveniji.
U saopštenju kancelarije slovenačkog predsednika navodi se da su Tadić i Tirk u "dužem i srdačnom razgovoru" razgovarali o saradnji dve države i "posebno pohvalili uspešan razvoj privrednih odnosa".
Tadićeva poseta Sloveniji imala bi naglašen privredni sadržaj, dodaje se u saopštenju.
Predsednici su u razgovoru "naglasili značaj vizne liberalizacije za približavanje Srbije Evropskoj uniji, a srpski predsednik je tom prilikom zahvalio predsedniku Tirku za pomoć koju joj Slovenija pruža u tom pogledu", navodi se u saopštenju.
Dodaje se da su predsednici razgovarali i o saradnji država u oblasti kulture, o pitanju nasledstva bivše Jugoslavije, kao i o stavovima Srbije u pogledu Kosova.
Na Samitu, čiji je domaćin predsednik Srbije Boris Tadić, učestvuju predsednici Austrije, Bugarske, Hrvatske, Moldavije, Makedonije, Češke, Italije, Poljske, Crne Gore, Slovačke, Slovenije, Ukrajine i BiH.
Domaćin sledećeg skupa zemalja Centralne Evrope biće Poljska.
Tirk razgovarao sa Vujanovićem i Radmanovićem
Slovenački predsednik Danilo Tirk razgovarao je u Novom Sadu sa predsenikom Crne Gore Filipom Vujanovićem i predsednikom predsedništva BiH Nebojšom Radmanovićem.
Oni su razgovarali o situaciji i privrednoj saradnji u regionu, saopšteno je iz kancelarije slovenačkog predsednika.
U okviru Samita centralnoevropskih država Tirk i Vujanović su pre svega razgovarali o situaciji u regionu, ali i o privrednim projektima.
Dva predsednika su posebno razgovarala o projektu saradnje dve države u razvoju planinskog turizma na severu Crne Gore, koji su pozitivno ocenili, ali su dodali i da bi trebalo razviti i finansijsku saradnju za nesmetan razvoj kako tog, tako i ostalih projekata.
I u razgovorima predsednika Tirka i Radmanovića bilo je reči o odnosima između država i o mogućnosti jačanja privredne saradnje.
"Za BiH energetika predstavlja jedno od glavnih usmerenja u budućnosti, i to je, takođe, jedna od mogućnosti za dalje jačanje saradnje između država", složila su se dva predsednika.
Tirk je s predsednikom Predsedništva BiH razgovarao i o viznoj liberalizaciji, a Radmanović je rekao "da je BiH ispunila sve potrebne uslove".
Neformalni deo Samita
U okviru neformalnog dela završnog dana Samita, šefovi država Centralne Evrope, u društvu predsednika Srbije Borisa Tadića, posetili su manastir Krušedol na Fruškoj gori i Kapelu mira, iznad Sremskih Karlovaca podignutu 1817. godine na mestu potpisivanja Karlovačkog mirovnog sporazuma između Otomanske imperije i Austrije i njenih saveznika.
Manastir Krušedol je podignut početkom 16. veka i ove godine se obeležava pet vekova njegovog postojanja. U manastiru počivaju mnogi znameniti Srbi, između ostalih kralj Milan Obrenović.
Učesnici Samita obišli su i Karlovačku gimnaziju i Sremske Karlovce, grad koji je bio sedište srpske prosvete, duhovnosti i političkog života u Habsburškoj Monarhiji, i u kome je 1848. godine proglašena Srpska Vojvodina.
Karlovački mir je potpisan nakon višenedeljnog kongresa koji je u Sremskim Karlovcima održan krajem 1698. i početkom 1699. godine, a baraka u kojoj je okončan Veliki bečki rat je ubrzo pretvorena u bogomolju. Na njenom mestu karlovački katolici su 1817. godine podigli kapelu.
Mesto je značajno i zbog toga što je u njemu prilikom potpisivanja Karlovačkog mira prvi put na međunarodnim skupovima bio korišćen okrugli sto, kako bi se svim stranama učesncama kongresa dao ravnopravan tretman.
Tirk i Tadić za novi nivo odnosa
Izvor: EMportal, 20.Jun.2009, 14:55
Slovenački i srpski predsednik Danilo Tirk i Boris Tadić konstatovali su danas da je došlo vreme da se odnosi dve zemlje dignu na novi nivo i da se u tom kontekstu pripremi i zvanična poseta Tadića Sloveniji.
Tadić: Najplodotvorniji samit Centralne Evrope do sada
Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 20.Jun.2009
BEOGRAD - Predsednik Srbije Boris Tadić izjavio je večeras da je samit 14 zemalja Centralne Evrope u Novom Sadu bio najplodotvorniji takav samit..."Srbija je, odličnom organizacijom samita 14 zemalja Centralne Evrope, dobila nov kredibilitet. Dobro organizovan samit znači da možemo dobro da...
Završen Samit Centralne Evrope u Novom Sadu (Video)
Izvor: Radio 021, 21.Jun.2009
Dvodnevni Samit Centralne Evrope, na kojem se okupilo 14 predsednika država, završen je u subotu u Novom Sadu. Domaćin Samita bio je predsednik Srbije Boris Tadić, a skup je bio posvećen prevazilaženju izazova "3E" - ekonomije, energije i evropskih integracija. Za vreme trajanja ove manifestacije...
Završen Samit Centralne Evrope u Novom Sadu
Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 21.Jun.2009
NOVI SAD - Dvodnevni Samit Centralne Evrope, na kojem se okupilo 14 predsednika država tog regiona, završen je sinoću Novom Sadu...Domaćin Samita u Skupštini Vojvodine bio je predsednik Srbije Boris Tadić, a skup je bio posvećen prevazilaženju izazova "3E" - ekonomije, energije i evropskih...
Predsednici u Krušedolu i Sremskim Karlovcima
Izvor: Glas javnosti, 21.Jun.2009
NOVI SAD - Drugog dana samita centralne Evrope, koji se održava u Novom Sadu, predsednici Češke, Makedonije, Slovačke, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, posetili su, sa domaćinom samita predsednikom Borisom Tadićem, fruškogorski manastir Krušedol i Sremske Karlovce. Krušedol se nalazi 12 kilometara...




