Izvor: Glas javnosti, Tanjug, 15.Feb.2010, 07:03   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Domaća vina - brend

BEOGRAD - Stručnjak Instituta za vinogradarstvo i voćarsto novosadskog Poljoprivrednog fakulteta Ljubica Radan istakla je da bi vinogradari u Srbiji trebalo da se okrenu proizvodnji vina od domaćih sorti grožđa, prilagođenih ovdašnjoj klimi, kako bi stvorili brendirani prozvod koji će na svetskom tržištu biti asocijacija na kraj iz koga potiču.

Ona je dodala da je na Beogradskom sajmu predočila da je taj institut stvorio 21 sortu vinove loze za crna, bela i stona vina i tri >> Pročitaj celu vest na sajtu Glas javnosti << klona italijanskog rizlinga.

Sadašnji zahtevi u podizanju vinograda, prema njenim rečima, bitno se razlikuju u odnosu na ranija vremena po tome što bi trebalo povećavati broj biljaka po hektaru, a sa smanjenim razmakom biljka se manje opterećuje i daje bolji kvalitet grožđa.

Radanova je dodala da je sada potrebna i promena sortimenta, kao i shvatanja da u Vojvodini treba gajiti grožđe samo za bela vina, a na jugu zemlje za crna, jer za to nema naučnih opravdanja.

- Vina je potrebno praviti od autohtonih i novostvorenih domaćih sorti grožđa, jer korišćenjem inostranih, koje su stvarane za druge klimatske uslove, ne možemo postići isti kvalitet niti biti konkurentni, što je šteta jer imamo mnogo bolje uslove za vinogradarstvo od mnogih evropskih zemalja - rekla je Radanova.

Institut je u stvaranju novih sorti prošao kroz nekoliko faza.

Na početku je radio na poboljšanju kvaliteta starih autohtonih sorti, koje su ukrštane sa visokokvalitetnim inostranim i na taj način dobijeno je pet novih vrsta za proizvodnju belih vina - "neoplanta", "župljanka", "sirmium", "sila" i "nova dinka", i dve za crna vina "probus" i "rumenika".

U drugoj fazi stvarane su sorte koje su otporne na niske temperature, karakteristične za Vojvodinu. Tako je nastalo šest belih vinskih sorti "zlata", "rani rizling", "lela", "liza", "mila" i "petra".

Institut je potom svoje snage usmerio na kreiranje sorti koje će biti otporne na gljivične bolesti i pogodne za organsku proizvodnju. Tako je stvoreno šest belih vinskih vrsta "kosmopolita", "petka", "rubinka", "bačka", "panonija" i "morava" i dve stone sorte "lasta" i "karmen".

Radanova je naglasila da je Institut proizveo i "eko-vino" iz te organske proizvodnje, a pre toga je u svom proizvodnom asortimanu imao 11 vina, koja su dostupna posetiocima vinoteke u Sremskim Karlovcima, gde se Institut nalazi.

Ona je predočila da je u toku i razvijanje centra za obuku proizvođača, gde će moći da dobiju sve informacije vezane za nove tehnologije.

Institut u svojim istraživanjima sarađuje sa sličnim institucijama u inostranstvu, a najviše sa Institutom za vinogradarstvo u Austriji.

Nastavak na Glas javnosti...