Kostić: SANU mora da ima distancu od vlasti

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 04.Okt.2015, 13:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kostić: SANU mora da ima distancu od vlasti

Srpska akademija nauka i umetnosti kao najviša nacionalna institucija, mora da ima izvesnu distancu od svake vlasti, ali o bitnim strategijskim problemima ne kasni sa stavovima onoliko koliko je optužuju, i to od ljudi koji ne znaju ni prstom da pokažu gde se nalazi naša zgrada, rekao je predsednik SANU prof. dr Vladimir Kostić.

"Takvi ljudi tvrde da u SANU sedi gomila staraca koja ne radi ništa, to jednostavno nije tačno", rekao je prof. Kostić u intervjuu Tanjugu, najavljujući >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << početak rada Kluba dobrotvora SANU, realizaciju projekta Susret sa stvaraocima i drugo.

Komentarišući što deo javnosti zamera Akademiji na "rigidnosti" i neoglašavanju o najvažnijim strateškim nacionalnim i državnim pitanjima, Kostić kaže da Akademija nije "ni gluva, ni nema", ali se njen glas slabo čuje.

"Svaka tri meseca najavljujemo događaje za naredni period. Za septembar, oktobar i novembar u planu je održavanje 16 naučnih skupova, tri predavanja, predstavljanja devet knjiga, od toga pojedine su kapitalne, sedam izložbi, 19 koncerata", rekao je Kostić i dodao da to, međutim, ne dobija nikakvu medijsku pažnju.

Sumirajući svoj petomesečni "staž" na funkciji predsednika Akademije, Kostić ističe da se od članova SANU često očekuje izjašnjavanje primarno o političkim, ne samo o strateškim, državnim pitanjima, što je Akademija u poslednje vreme nekoliko puta i učinila, obraćanjem javnosti.

On, međutim, priznaje da ga je ponekad sramota od onoga što na društvenim mrežama nalazi kao komentar na stavove Akademije.

"Može se neko neslagati sa stavom SANU, ali dajte da se ne mrzimo", rekao je Kostić.

Iako na distanci od vlasti, Akademija, kako kaže, ne treba da bude a priori ni prijateljska ni neprijateljska, već da racionalno sagleda probleme i greške i da na njih ukazuje. Različitost mišljenja je, kako kaže, realnost SANU, praktično po svakom pitanju.

"Suština je da jedni drugima ne uskačemo u oči, da bar u Akademiji izgradimo kulturu dijaloga, jer je politički govor, govor mržnje, potreba de se sagovornik povredi, unizi gotovo na svim drugim mestima", dodao je on.

Predsednik SANU, inače neurolog po profesiji, kaže i da živimo u državi u kojoj je decenijama politika pojela naš život, i nemamo nikakav osećaj za male, "beznačajne" stvari koje takođe čine život, na koje akademija nije ni gluva ni nema, ali se slabo čuje.

Govoreći o napadima na SANU, Kostić kaže da poslednje tri decenije kao da postoji potpuno svestan, agresivan marš protiv institucija i kulturnih vrednosti u ovom društvu, što će nas skupo koštati.

"Da li je ta vrsta primitivizacije gotovo evropski politički projekat, gde treba da se uništi srednja klasa i da dobijemo sutra generacije koje će sa lakoćom prihvatiti zahteve nove ekonomske kulture, ja to ne znam, neću u to da ulazim", rekao je predsednik SANU, smatrajući da se gradi jedna zombi, rijaliti generacija koja će rasti sa tuđim emocijama, a da vulagrnost postaje kredibilitet ili oznaka autentičnosti.

Govoreći o aktivnostima Akademije, on je istakao da početkom oktobra počinje sa radom Klub dobrotvora SANU, za pomoć srpskoj kulturi i podizanje srpske civilizacijske svesti, tačnije države.

"Odgovorni ljudi, privrednici, kompanije će imati uvid u to za šta daju novac, a to će biti isključivo za sadržaje. Nijedan akademik iz tog fonda neće dobiti ništa za sebe niti je to iko tražio", kaže Kostić.

On je podsetio da je jedan poznati beogradski privrednik, na primer, dao novčanu pomoć za izložbu o Jovanu Cvijiću i dodao da postoje donatori, mada ređe nego ranije, jer smatraju da Akademija to zaslužuje.

SANU će sama odlučivati od koga će uzimati donaciju, rekao je Kostić.

Takođe, sledećih mesec dana počeće projekat Susret sa stvaraocima, a u SANU će pokušati i da realizuju rad Centra za digitalizaciju umetničke, kulturne, istorijske i naučne baštine.

Kada je u pitanju najavljena racionalizacija broja zaposlenih u javnom sektoru, Kostić kaže da nije siguran da će biti otpuštanja tehničkog osoblja i dodaje da rade analizu poslednje najmanje tri promene sitematizacija, da vide šta je njihova logika.

Takođe, godina 2016. u SANU treba da bude iskorišćena kao jednogodišnja ozbiljna rasprava kakva je uloga ovakvih institucija u budućnosti jedne države.

"Uspešna akademija siguran sam da Srbiji treba, ako ne, neću biti tužan", rekao je Kostić.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.