
Izvor: Vesti-online.com, 19.Dec.2012, 13:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Sloga gradi krovnu organizaciju Srba
Tema nije nova, ali je nov bio otvoren i konstruktivan stil kojim se razgovaralo na ovonedeljnom savetovanju u Berlinu pod nazivom "Srpska dijaspora - između asimilacije i segregacije", koje je organizovao Centralni savet Srba u Nemačkoj(CSSN). Skupu je prisustvovao ambasador dr Ivo Visković i delegacija iz Beograda na čelu sa Aleksandrom Čotrićem, predsednikom Odbora za dijasporu u Narodnoj skupštini Srbije, i Aleksandrom Vlajkovićem, zamenikom direktora Kancelarije za dijasporu. >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com <<
Potrebna je podrška matice: Učesnici seminara
Srpska deegacija sa Josipom Juratovićem (drugi sleva)
Zanimljivi podaci: Dragana Bubulj
Gost savetovanja: Ambasador Ivo Viksović (u sredini)
Ispred Bundeskancleramta
Osnivač i počasni predsednik Centralnog saveta Srba dr Stojanka Aleksić je podsetila na osnivanje organizacije 2006. godine, koja jedina zastupa interese Srba pred nemačkom vladom - što je veliki uspeh, kako je rekla.
Fenomen "gastarbajter"
Dragana Bubulj, buduća doktorantkinja na Univerzitetu u Ludvigzburgu, iznela je zanimljive podatke o migratornom kretanju Srba i pozadinu fenomena "gastarbajter". Tako se čulo da ima 700.000 Srba u Nemačkoj, da se svake godine u Nemačku doseli 21.000 Srba, da najmanji broj srpske dece završava gimnaziju (11-14 odsto), da više od petine Srpkinja nema bazično obrazovanje, da samo 3,5 odsto studira na nemačkim univerzitetima, kao i da oni malo ili nimalo učestvuju u društveno-političkom životu zemlje u kojoj žive.
Ambasador dr Ivo Visković je "po cenu toga da se to nekima neće dopasti" ukazao na probleme srpske migracije u Nemačkoj. Prvi je taj što nema centralizovane i hijerarhizovane krovne organizacije, koja bi predstavljala celu populaciju "delom zbog naravi, ambicija i udaljenosti". Sledeće je nejasna podela nadležnosti između ministarstava, ali "fenomen koji je zreo za diskusiju" je po njemu pasivnost srpske intelektualne migracije. Pokušaj ambasade da napravi spisak i okupi te ljude je neslavno propao.
- Oni žele da se uklope u nemačko društvo i da uspeju lično u životu, ali ne i u kolektivnom životu Srba - naglasio je dr Visković.
Dosadašnju saradnju rasejanja i matice Aleksandar Vlajković je opisao kao "komunikaciju pokvarenih telefona, koji se nisu dobro čuli i kada nije bilo krčanja na linijama".
- Nova vlada je spremna to da promeni - naglasio je on.
Aleksandar Čotrić je ukazao da Srbija ima jednu od najbrojnijih dijaspora u odnosu na broj građana u matici, navodeći podatak da je četiri miliona u rasejanju, dok je u samoj Srbiji Srba manje od šest miliona. On smatra da je potrebna jedinstvena i snažna krovna organizacija koja će da prevaziđe međusobne podele, jer one od jedne granice postaju destruktivne.
Maternji jezik postaje strani
- Srpski jezik je postao strani jezik za našu decu - rekla je Mirjana Tanasijević iz Hesena i dodala da je u podsticanju zainteresovanosti za učenje ključna uloga roditelja.
- Zašto se ne predaje srpski za odrasle - pitala je Ivana, koja kaže da su je u Australiji vukli za rukav da to radi.
Ona je još ukazala na zanimljivu činjenicu da iza zahteva Turaka da njihova deca imaju dvojezičnu nastavu ne stoji želja za integracijom u nemačko društvo nego pokušaj da mlade generacije, koje uglavnom govore nemački, vežu na taj način da uče jezik svojih roditelja i baba i deda.
- Zašto mi Srbi nismo kao drugi? Pa, kako mi prvi da budemo drugi - zapitao se mr Milan Čobanov, potpredsednik CSSN koji je, između ostalog, konstatovao da imamo mladu dijasporu koja je na pretposlednjem mestu po integrisanosti i koja još živi sa mitom o povratku.
Na kraju savetovanja, koje je radilo u dve radne grupe, zaključeno je da je srpskoj dijaspori u Nemačkoj potrebna jedinstvena krovna organizacija na saveznom nivou koja će voditi brigu oko ključnih pitanja dijaspore. Konstatovano je da o CSSN postoji pogrešna ili iskrivljena slika o njegovom radu, iako je to jedina društveno-politička organizacija Srba u Nemačkoj koja se na profesionalni način bavi pitanjima integracije.
Da bi se snaga CSSN razvila potrebna je podrška i Srbije, koju su Kancelarija za dijasporu, Odbor za dijasporu Narodne skupštine i predstavnici ambasade spremni da pruže.
Učesnici savetovanja su ocenili da je jedan od najvećih problema nepostojanje jedinstvene komunikacione platforme, zbog čega je umrežavanje i proširivanje kontakata otežano. Dogovorena je instalacija jedinstvene platforme preko interneta pod nazivom "Srbi u Nemačkoj", koja će početi da radi od sredine februara 2013. godine.
Nedostaju informacije na internetu
Jana Ačkun iz Berlina je u ime generacije koja ne koristi papire, nego internet govorila o potrebi da se na sajtu ambasade napravi internet stranica sa svim kontaktima, adresama i informacijama, koja bi bila prvi korak ka nekom kulturnom centru umesto da se stalno razmišlja o megalomanskim projektima.
- Ne treba da živimo od šaltera Jata i poznanstava da bi se došlo do određenih ljudi - rekla je ona.
Slično smatra i Dragan Vasiljević, koji je dodao da je marketinški potencijal klubova u tom smislu minimalan.
Poseta Bundestagu
Učesnici savetovanja su prošlog petka posetili Bundestag i razgovarali sa poslanikom Josipom Juratovićem, jedinim poslanikom poreklom iz bivše Jugoslavije. Juratović je naveo da narodi bivše Jugoslavije moraju da prevaziđu istorijsko breme i da u tome može i dijaspora da pomogne i dodao da, iako je Hrvat, sebe vidi kao predstavnika svih naroda bivše Jugoslavije u Bundestagu.
Poslednjeg dana boravka u Berlinu delegacija je posetila i sedište nemačke kancelarke, gde su ih primili dr Ralf Gebel, šef štaba Marije Bemer, ministarke za integracije, izbeglice i migraciju, i državni sekretar Honej Dajhimi. Dr Gebel je tom prilikom istakao da je nemačkoj državi važna uspešna integracija svih doseljenika i da ne postoji "bolji ili lošiji odnos" Nemačke prema jednim ili drugima. Gosti iz Srbije su u kontekstu "lažnih azilanata" pozvali ministarku Bemer da poseti Srbiju.
Nastavak na Vesti-online.com...