Depoziti sigurni, region i Srbija dobro mesto za poslovanje

Bankarski sektor u regionu Istočne i Jugoistočne Evrope ostvario je profit u svim zemljama u 2016. godini i bio je praćen rastom bruto domaćeg proizvoda, što je prvi put posle krize 2008/2009. Istovremeno ostvaren je bolji rezultat nego u Zapadnoj Evropi, a nivo profitabilnosti varira od zemlje do zemlje. Mada se čini da je ekonomska kriza iza nas, bankari okupljeni na godišnjoj skupštini Evropske banke za obnovu i razvoj smatraju da neke greške ne smeju da se ponove.

Izazovi bankarskog sektora u regionu su prevaziđeni uz vidljive pozitivne karakteristike. Raste udeo kredita u domaćoj valuti pri kreditiranju stanovništva a pozajmice su održivije uz manje rizika. Kada je tako region i Srbija prema rečima bankara na samitu Evropske banke za odnovu i razvoj ostaju dobro mesto za poslovanje.

"Rast BDP-a pokazuje dobru dinamiku, dok je profitabilnost bankarskog sektora atraktivna. Pozicija 'Unikredita', kao snažne panevropske poslovne banke sa snažnim tržišnim učešćem u regionu Istočne i Jugoistočne Evrope znači da imamo dobru osnovu za ostvarivanje održivog organskog rasta u regionu, koji ostaje pokretač rasta za grupu", kaže direktor divizije "Unikredit" banke za Jugoistočnu Evropu Karlo Vivaldi.

Dakle, svi uslovi za rast kredita su tu, od dovoljno novca u bankama preko smanjenja loših kredita do rasta tražnje. Poverenje u banke je ključno ali tu je za svaki slučaj i garantovanje države za uloge.

"Svi stanovnici u Srbiji sva mala preduzeća znaju da postoji pul od 50.000 evra koji će biti isplaćen ukoliko dođe do problema u finansijskom sektoru. S druge strane mogu da kažem da je naš finansijski sistem u ovom trenutku stabilan i da ne očekujemo krizu ali obezbeđujemo stabilnost i poverenje", ističe Vladimir Medan iz Agencije za osiguranje depozita Srbije.

Posle devet godina točak krize i recesije je najzad zaustavljen i sada se očekuje snažan ekonomski rast od nekoliko procenata posebno u regionu Jugoistočne Evrope. Ono na šta bi trebalo obratiti pažnju je naduvavanje takozvanih loših balona koji bi mogli da ugroze taj ekonomski rast.

Stručnjaci pozivaju na oprez, iako rast kredita više neće biti kao pre krize kada su pozajmice rasle i preko 20 odsto godišnje.

"Ako dođe opet do prevelikog rasta kredita može doći do prezaduživanja i tu je najveća odgovornost na bankama jer one moraju ocenjivati kreditni rizik i do kog nivoa mogu rasti krediti. S druge strane odgovornost je i na regulatorima da ako dođe do naduvavanja balona kredita cena imovine da koče", objašnjava guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujičić.

Kada je reč o rizicima za regionalne ekonomije poput poslovanja hrvatskog "Agrokora" predsednik najvećeg poverioca te firme ruske "Sberbanke" Herman Gref eksluzivno za RTS kaže da su u toku osetljivi pregovori poverilaca sa dobavljačima kako bi ta kompanija stala na noge.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 01. јун 2024.
19° C

Коментари

Nena
Мамурлук – како преживети дан после
Cigarete
Шта ми се догађа с организмом кад престанем да пушим?
Decija evrovizija
Дечја песма Евровизије
ablacija
Шта је превенција за изненадне болести
Gdjj
Комшије