Za razvoj zadrugarstva bespovratno pola milijarde dinara, ko će imati prioritet

Gostujući u Jutarnjem programu Milan Krkobabić je rekao da će prednost kao i do sada biti na nerazvijenim, pograničnim i brdsko-planinskim područjima, ali će komisija voditi računa i o ravnomernoj zastupljenosti čitave teritorije Srbije.

Prema rečima ministra, danas je najteže doći do kvalitetnog novca.

"Kada govorimo o poljoprivrednicima, domaćinima oni to dobro znaju. Nije lako dobiti kredit, kada dobiju kredit moraju da stave hipoteku i onda to da otplaćuju", ističe ministar za brigu o selu.

Dodaje da je kroz ovaj konkurs procedura olakšana, država Srbija se okreće poljoprivredniku i omogućava im da stare zadruge formirane do 2017. godine dobiju do 15 miliona dinara, novoformirane do 7,5 miliona dinara.

Sredstva će u naredna dva do tri meseca biti dodeljena odlukom komisije.

"To praktično znači da želimo da zadruge dođu do novih voćnjaka, povrtnjaka, staja, pčelinjaka, više faze prerade. Mi smo u poslu koji traje već četiri godine i ovo je nastavak. U prethodne tri godine 152 zadruge širom Srbije su dobile milijardu sedamsto miliona dinara. Sada idemo sa 500 miliona, to su ogromna sredstva za državu Srbiju, ali mala sredstva za stvarne potrebe poljoprivrednika", ističe Krkobabić.

Ističe da država mora da pomaže gazdinstva iz prostog razloga što u njima živi i radi gotovo 40 posto stanovništva zemlje.

U Srbiji nestalo 1.200 sela

U Srbiji postoji 4.700 sela, a prema najnovijim podacima 1.200 sela je već nestalo, kaže ministar za brigu o selu.

Naglašava da je za formiranje zadruge potrebno udruživanje pet do 10 domaćinstava.

"Domaćinstva imaju mali, usitnjen posed i onda zadruga odradi neke stvari koji oni ne mogu sami, da nabave repromaterijal, organizuju proizvodnju, da se ispomognu mehanizacijom i glavno da proizvod koji imaju zajedno ponude tržištu. To su prednosti zadrugarstva koje mi nismo izmislili, to su prednosti koje postoje u Zapadnoj Evropi", objašnjava ministar Krkobabić.

Potrebno formiranje garantnog fonda

Ministar poručuje da je za opstanak zadruga potrebno formiranje garantnog fonda.

To znači da se za jedan broj strateških proizvoda, koji su bitni u poljoprivredi, unapred utvrdi cena i ukoliko tržišna cena iz bilo kog razloga bude niža od utvrđene iz tog fonda se poljoprivredniku isplaćuje razlika.

Drugi problem zadruga ministar vidi u plasmanu proizvoda, jer se vrlo teško plasira samo finalni proizvod.

Zeleni prsten oko grada Beograda

Najavljeno je da će ove godine i zadruge sa teritorije Grada Beograda moći da konkurišu za podsticajna sredstva.

To je novitet za građane koji žive u selima oko Beograda, sa oko 35.000 domaćinstava. Ove godine 160 zadruga imaće pravo da konkurišu.

"To je uglavnom povrtarstvo i voćarstvo. Ideja je zeleni prsten grada Beograda. Hoćemo da udružimo te proizvođače i da imamo snabdevanje grada voćem povrćem, svežim mlekom, a ne da uvozimo. To je veliko potencijal, skoro 220.000 hektara zemljišta", poručuje Milan Krkobabić.

Prema njegovim rečima, pred nama je nešto što se zove promena zakona u teritorijalnoj oragnizaciji.

"Ići ćemo sa inicijativom uvođenja seoske opštine, onako kako su to uradile evropske zemlje, pa i Slovenija, Hrvatska i Češka. Da dobijemo mesta da oni mogu da se dogovaraju, planiraju i odlučuju. Da to ne radi neko u ime njih, a da sredstva koja im nedostaju stižu iz Republike u precizno utvrđenim iznosima", poručio je Milan Krkobabić.