U Australiji izgorelo devet miliona hektara – površina veća od cele teritorije Srbije

Već mesecima bukte požari u Australiji. Do sada je izgorelo oko 9.000.000 hektara, što je više od ukupne površine Srbije. Požari nisu neuobičajeni za ovu zemlju, ali su ove godine oni intenzivniji i brže se šire pod uticajem klimatskih promena.

Na teritoriji Australije gori više od stotinu požara, a ne jednoj od lokacija tri požara spojila su se u jedan – megapožar koji sada zahvata oko 600.000 hektara.

Vladimir Đurđević sa Instituta za meteorologiju ukazuje da su požari u Australiji deo godišnjeg ciklusa, ali da je ovakav do sada neviđen.

Izgorelo je, kaže, oko devet miliona hektara, što je za deset odsto više od cele teritorije Srbije.

"Ovo je verovatno najveći požar u Australiji. Bilo je razornih sezona po pitanju intenziteta požara, ali je ovo presedan. Sve brojke i slike to potvrđuju. Milijardu i 250 miliona životinja je izgorelo", ukazuje Đurđević. 

Tačke preokreta 

Razlog zbog kog su požari ove godine nezaustavljivi je što je 2019. godina bila jedna od najtoplijih u više od 100 godina, a palo je i malo kiše. Klimatske promene su, takođe, odigrale svoju ulogu.

"Klimatske promene doprinele su da požari budu češći, intenzivniji, da budu teži za kontrolu, brže se šire", ukazuje Đurđević.

Objašnjava da se u zemljama koje su podložne požarima inače planski pale područja pa se pravi "bafer zona" između lokacija gde bi mogao da nastane požar. Ove godine, kaže, ta stragegija nije bila dovoljna da spreči širenje požara.

Ovako drastične situacije su, ukazuje, ono što naučnici nazivaju "tačkama preokreta".

"Kada negativne posledice klimatskih promena postanu tako velike da ne možete da ih vratite, to se zovu tačke preokreta. Naučnici upozoravaju da smo sve bliže tim tačkama. To je situacija kad nešto više ne može da se vrati u pređašnje stanje", napominje Đurđević.

Kiša više nije dovoljna 

Požar koji je zahvatio Australiju je veći požar od požara u Amazoniji i Kaliforniji, pa čak i kad se sabere površina te dve lokacije.

Da bi se vatra primirila, kaže, kiša nije dovoljna.

"Potrebno je oko 100 litara kiše po kvadratu da bi se požari prirodno zaustavili. To su padavine koje se dešavaju mesečno, pa je teško očekivati da se tako nešto desi u par dana, posebno što je jako sušno", napominje Đurđević.

Prema njegovim rečima, u opasnosti od velikih požara su i Mediteran, Španija, Francuska.

"S obzirom na to da znamo da će ovakve situacije biti češće, treba pojačati pažnju", zaključuje Đurđević.

Број коментара 4

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 27. април 2024.
11° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво