Negreova: Za projekte u Srbiji oko 340 miliona evra

U prvih šest meseci ove godine Evropska investiciona banka (EIB) potpisala je ugovore za finasiranje projekata na Zapadnom Balkanu u vrednosti od 600 miliona evra, a više od polovine tog novca, oko 340 miliona, namenjeno je za projekte u Srbiji.

Direktorka predstavništva EIB-a za Zapadni Balkan Dubravka Negre navodi za Tanjug da je ta institucija od 2001. godine, od kada je ponovo započela aktivnosti u Srbiji finansirala projekte u našoj zemlji sa 5,3 milijardi evra.

Reč je o projektima kako u privatnom tako i u javnom sektoru, a najviše u – oblasti infrastrukture, od transporta, energetike, obrazovanja, nauke i istraživanja, do projekata u zdravstvu ali i izgradnji opštinske i komunalne infrastrukture i podrške malim i srednjim preduzećima.

"Za pomoć kreditiranju malih i srednjih preduzeća u Srbiji izdvojeno je do sada 1,7 milijardi evra", rekla je Negreova, uoči sutrašnjeg obeležavanja 60. godina rada te institucije u svetu, i 40. godina njenog prisustva na Zapadnom Balkanu.

Što se tiče garancija koje daje Evropski investicioni fond EIF, u korist malih i srednjih preduzeća, on time deli rizik finansiranja sa komercijalnim bankama, objašnjava Negreova i dodaje da je za tu namenu do sada izdvojeno oko 300 miliona evra.

Podseća da je EIB 1977. i 1978. godine finansirao izgradnju čuvenog auto-puta Bratstvo-jedinstvo u tadašnjoj Jugoslaviji, a kako bi se region povezao i pripremio za ulazak u EU.

Dodaje da EIB godinama finansira i izgradnju strateških Koridora u našoj zemlji.

"Početak prvih projekata ove godine"

Govoreći o Memorandumu o razumevanju i finansijskoj podršci ove banke Srbiji od jedne milijarde evra za investicije u infrastrukturno povezivanje, digitalizaciju, ruralni razvoj..., a koji je potpisan nedavno na Samitu zemalja Zapadnog Balkana u Sofiji, kaže da se početak prvih projekata može očekivati već ove godine.

U pitanju je finansiranje u naredne tri do četiri godine, u različitim sektorima, od transporta (auto-put Niš–Pločnik) u prvoj fazi, gasna konekcija Srbije sa Bugarskom, podrška obrazovnim institucijama u našoj zemlji uvođenjem interneta u svim školama u kojma nedostaje.

"U Beogradu planiramo nove investicije koje se pre svega tiču 'zelenog' transporta, odnosno pomoć da transport u Beogradu bude čistiji", rekla je direktorka predstavništva EIB-a za Zapadni Balkan i pojašnjava da je reč o finansiranju kupovine novih električnih autobusa kao i učesće ove institucije u modernizaciji tramvaja i tramvajskih šina.

Navodi da su projekti, koji će biti finansirani od strane Investicione banke i deo su dogovora iz Sofije, u fazi pripreme, a na pitanje Tanjuga kada se može očekivati realizacija prvih značajnijih projekata, Negreova kaže – da će neki početi već ove godine.

"Projekat koji treba jednim delom da se finansira ove godine je i projekat poboljšanja plovnosti reka u Srbiji. U pitanju je poboljšanje lučne infrastrukture koji se finansira bespovratnim sredstvima EU, a vrednost je veća od 100 miliona evra", navodi Negreova.

Na pitanje da li smatra da institucije imaju kapacitet da pripreme svu projektnu dokumentaciju i utroše namenjena sredstva, jer se dešavalo da se novac ne iskoristi jer nema dovoljno spremnih projekata, direktorka predstavništva EIB-a za Zapadni Balkan kaže da se u proteklim godinama povećao iznos povučenih sredstava.

"Nivo iskorišćenosti sredstava je oko 75 posto što je relativno dobar iznos znajući da u tim projektima učestvuje i privatni i javni sektor. Mislimo da se u zadnjih par godina povećalo povlačenje sredstava, a dokaz za to je završetak realizacije Koridora 10, što istočnog što južnog kraka, gde je EIB najveći kreditor", objašnjava Negreova.

Dodaje da treba poraditi da institucije efikasno koriste sredstva.

"Institucije se osnažuju sve više i više da efikasno koriste sredstva, na čemu još treba poraditi", ukazuje direktorka predstavništva EIB-a za Zapadni Balkan.

Navodi da zato EIB sa članicama EU i finansijskim institucijama učestvuje u pripremi svih projekata, a kojih je u Srbiji bilo više od 300.

Neki od najznačajnijih projekata u proteklim godinama su i finansiranje – južnog i istočnog karaka Koridora 10, Klinički centar u Nišu, modernizacija i rekonstrukcija Jugoslovenske kinoteke, renoviranje Palate pravde, Specijalnog suda, finansiranje naučno-tehnoloških parkova, obnovu Narodne biblioteke u Beogradu, a u planu je i finansiranje renoviranja Niške tvrđave...

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 03. мај 2024.
11° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво