
Odbojku je izmislio Vilijam Morgan 1896. godine instruktor i sportski direktor Udruženja mladih hrišćana, u gradiću Holioku u državi Masačusets.
Na koledžu Holioku su studirali i odrasli i zaposleni ljudi. Morgan je želeo da im konstruiše novu igru za razonodu i telesno vežbanje. Igra je dobila naziv Mintonete. Pozajmljene su joj neke odlike tenisa i rukometa. Lopta sa kojom se igralo je bila košarkaška, dok je mreža bila teniska i bila je podignuta do visine od 198 cm, igralište je bilo dimenzija kao kod košarkaškog terena.
Nije bilo ograničenja u broju igrača. Postojala je mogućnost izvođenja drugog servisa kao u tenisu. Sedmog jula 1896. godine na koledžu u Springfildu je odigrana prva odbojkaška utakmica. Od tada ova igra i nosi naziv Odbojka. Odbojka se postepeno razvijala i već 1900. godine prvi put je izrađena odbojkaška lopta. Iste godine odbojka se iz Amerike širi dalje u Kanadu a zatim u Kubu, Portoriko, Urugvaj i Brazil.
Na Filipinima je 1916. godine po prvi put korišćeno odbijanje lopte u visokom luku nakon čega je usledio smeč. U Evropi se odbojka prvi put pojavljuje 1917. godine, a 1924. godine se pojavljuje i u tadašnjoj Jugoslaviji. Doneo je Vilijam Vajland, profesor folklora i narodnih sportova iz Oklanda. U Parizu je 1947. godine osnovana Međunarodna odbojkaška federacija. Prvo evropsko prvenstvo za muškarce je održano 1948. godine dok je za žene održano 1949. godine. Prvo svetsko prvenstvo za muškarce je održano 1949. godine dok je prvo svetsko prvenstvo za žene održano 1952. godine.
Posle organizovanja svetskih i evropskih prvenstava je usledio ulazak odbojke u program Olimpijskih igara i to u Tokiju 1964. godine.
U našu zemlju odbojku je doneo gospodin Vilijam Vajland, profesor folklora i narodnih sportova iz Kalifornije. U organizaciji Crvenog Krsta je održao niz predavanja i demonstracija američkih sportova u Beogradu i Novom Sadu. Veruje se da njegov dolazak označava početak odbojke na ovim prostorima, a 1924. godina se smatra za godinu kada je prvi put odbojkaška lopta došla u Srbiju. Odbojkaški sport je bio poznat našoj javnosti i pre ovog događaja, ali javna utakmica sa zvaničnim odbojkaškim pravilima nije mogla biti održana ranije. Pre drugog svetskog rata nije postojalo organizovano takmičenje u našoj zemlji. Odbojka je predstavljala jednu od vežbi i dopunski sport u okviru Sokolskih društava, koja su je u to vreme jedina organizovala. Odbojkaška takmičenja sokolskih društava igrana su po Župama, kao Župska prvenstva. Odbojku su igrali studenti na fakultetima, učenici po višim školama i gimnazijama, kao i članovi gimnastičkih društava. U to vreme odbojka nije zahtevala skupe rekvizite i posebne uslove za pravljenje terena, tako da je ovaj sport bio dosta razvijen i igrao se po plažama, letovalištima i parkovima.
U periodu okupacije između 1941. i 1944. godine odbojka se igrala mnogo aktivno, održavana su brojna takmičenja a sve više sportskih klubova je osnovalo svoje odbojkaške sekcije. Najveći uspeh naših odbojkaša se vezuje upravo za Olimpijadu i osvajanje zlatne medalje 2000. godine u Sidneju. Nakon toga su se ređale medalje a sve naše selekcije su stigle u sam vrh svetske odbojke.
To su kadeti koji su postali dvostruki Svetski šampioni, zatim seniorke koje su se okitile bronzom na Svetskom prvenstvu i postale Evropske prvakinje, kao i seniore dvostruke Evropske šampione.
Srpska odbojka je dočekala i prvu olimpijsku medalju u ženskoj konkurenciji i to srebrnu. Igračice Zorana Terzića su odigrale u Riju turnir za pamćenje i u borbi za zlato morale da pruže ruku Kineskinjama, novim olimpijskim šampionkama. Bio je to napet meč finalistkinja, u kojima je selekcija iz Azije napravila značajno manji broj grešaka.
Srpkinje su osvojile prvi set, došle na dva seta od zlata, ali su nove prvakinje preokrenule utakmicu i pobedile sa tri prema jedan u setovima. Naše srebrne odbojkašice su i pored toga ispisale istoriju, jer su donele našoj zemlji prvu olimpijsku medalju u ženskoj odbojci.
EVROLIGA IM VEZALA RUKE: Litvanci pred Srbiju u problemu kakav niko ne bi želeo – „Igrači na kraju ispaštaju“!
Litvanci 25. novembra gostuju Real Madridu, a već dan kasnije u Klaipedi ih očekuje duel sa Srbijom u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo! EVROLIGA PONOVO PRAVI PROBLEM REPREZENTACIJAMA Predstojeći kvalifikacioni prozor za Svetsko prvenstvo 2027. godine doneće Litvaniji izuzetno komplikovanu...
Izvor: HotSport.rs, 17.Nov.2026, 00:50
ALIMPIJEVIĆ OKUPIO JAKE SNAGE: Poznat spisak Orlova za odlučujuće bitke na putu ka Mundobasketu!
Alimpijević je odabrao kandidate za duele sa Litvanijom i Italijom, a dva trijumfa mogla bi da budu dovoljna za veliki korak ka Kataru! Dušan Alimpijević saopštio je spisak košarkaša na koje računa za predstojeći, peti kvalifikacioni prozor za Svetsko prvenstvo...
Izvor: HotSport.rs, 16.Nov.2026, 23:00
"Orlovi" na spisku Alimpijevića: Poznato ko igra za Srbiju
Selektor seniorske reprezentacije Srbije Dušan Alimpijević odredio je spisak od 24 kandidata za novembarski FIBA kvalifikacioni prozor za Svetsko prvenstvo.
Izvor: B92, 16.Nov.2026
KAKO ĆE BEZ NJIH? Kramer i Vajler-Beb neće biti sa ekipom!
Košarkaši Crvene zvezde David Kramer i Nik Vajler-Beb neće biti deo reprezentacije Nemačke tokom predstojećeg novembarskog kvalifikacionog ciklusa za Svetsko prvenstvo 2027. godine. Selektor Aleks Mumbru objavio je spisak od 16 igrača, a na njemu se nisu našla...
Izvor: HotSport.rs, 16.Nov.2026
Emotivna ispovest posrnulog Vinija: "I ja sam samo čovek"
Brazilski fudbaler Vinisijus Žunior priznao je da se nije dovoljno dobro pripremio za početak nove sezone u Real Madridu, otkrivši...
Izvor: B92, 16.Nov.2026
Ozbiljan sastav Litvanije za Srbiju
Selektor košarkaške reprezentacije Litvanije Dainijus Adomaitis objavio je širi spisak od 24 igrača za predstojeće utakmice kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2027. godine.
Izvor: B92, 16.Nov.2026
Pobeda Kanade – Rusija izbačena sa Svetskog prvenstva!
Ruska juniorska hokejaška reprezentacija neće učestvovati na Svetskom prvenstvu za igrače do 20 godina, nakon što je Kanada odlučila da zabrani ulazak ruskim igračima u zemlju.
Izvor: B92, 16.Nov.2026






