Izvor: Studio B, 08.Jun.2015, 13:32 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Rusi prozivaju Hrvate zbog netolerancije prema Srbima
Ministarstvo spoljnih poslova Ruske Federacije izradilo je opsežan dokument u kojem je, u okviru analize evropskih zemalja, obuhvaćena i Hrvatska koja je prozvana zbog netolarancije prema Srbima.
Ministarstvo spoljnih poslova Ruske Federacije povodom obeležavanja 70. godišnjice pobede nad fašizmom izradilo je opsežan dokument nazvan "Neonacizam - opasna pretnja ljudskim pravima, demokratiji i vladavini prava" u kojem je, u okviru analize evropskih zemalja, obuhvaćena i Hrvatska >> Pročitaj celu vest na sajtu Studio B << koja je prozvana zbog netolarancije prema Srbima.
Rusi između ostalog navode da je "agresivni nacionalizam, etnička i verska netolerancija usmerena prvenstveno protiv najveće manjinske grupe, Srba, čiji se broj od 1991. smanjio za dve trećine", piše Slobodna Dalmacija.
Pozivajući se na podatke aktivista za ljudska prava, tvrde da je u poslednjih 19 godina oko 30.000 Srba u Hrvatskoj prešlo na drugu veru, odnosno prihvatilo katoličanstvo.
"Stručnjaci kažu da je glavni razlog za to želja roditelja da spreče maltretiranje dece u školi na osnovu njihova etničkog ili verskog porekla", navodi se u dokumentu.
Ruski analitičari ističu i da se Srbi u Hrvatskoj suočavaju s ozbiljnim administrativnim i drugim preprekama u pronalasku posla i povratku imovinskih prava.
Nabrajaju se takođe pojedinačni slučajevi ksenofobnog vandalizma na pravoslavnim grobljima, skidanje ćiriličnih ploča, uništavanje spomen-ploča za žrtve ustaškog logora Jadovno na Pagu kao i skrnavljenje jevrejskog groblja iz XVI veka u Splitu.
U ovom dokumentu su Slavonija, severna Dalmacija i zapadni Srem locirani kao područja u kojima je posebno jak hrvatski nacionalizam.
Navodi se i da je bivši predsednik države Ivo Josipović upozorio na uznemirujuće trendove jačanja neofašizma i neonacizma u Hrvatskoj pred kojima ne bi trebalo zatvarati oči.
Komentarišući taj izveštaj, predsednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava manjina Furio Radin tvrdi da nikad nije čuo za podatak da je 30.000 Srba prešlo na katoličanstvo i da se radi o neosnovanim brojkama.
Radin uverava da Hrvatska ne može biti prozivana za neonacizam, da postoji "sporadično koketiranja s ustaštvom, stadionski nacionalizam, ali da generalne ocene ruskog MVP-a ne stoje".
Neki od slučajeva koji se navode nalaze se i u opsežnoj studiji "Nasilje i nesnošljivost prema Srbima u 2014.", koju je izradila članica Srpskog narodnog veća i novinarka Tamara Opačić.
SNV i Klub zastupnika SDŠ u Saboru počeli su 2013. godine evidentiranje i praćenje takvih slučajeva, pa Opačić navodi da je prošle godine zabeleženo 82 primera etnički motivisanog nasilja, nesnošljivosti i govora mržnje protiv Srba, što je porast u odnosu na godinu ranije.
"Za to su krivi izbori jer desnica predvođena HDZ-om kao glavni politički kapital za povratak na vlast koristi nacionalističku retoriku koja podrazumeva antisrpsku histeriju", kazala je Opačić.
Pod lupom Rusa se našao i pevač Marko Perković Tompson, pa se u njihovom izveštaju ocenjuje da nepostojanje zakona protiv istorijskog revizionizma i negiranje ratnih zločina omogućava hrvatskim estradnim zvezdama da propagiraju ustaštvo, pri čemu ističu Tompsonov primer i njegovo pevanje "Jasenovca i Gradiške Stare", pesme u kojoj se veličaju ustaški pokolji.
Član Izvršnog odbora Hrvatskog helsinškog odbora Ivo Banac potvrđuje da u Hrvatskoj, kao i drugde, ima incidenata koji su vezani za neofašizam, ali pita "ko su Rusi da rade prozivke i s kojim interesom?".
On smatra da zakon koji bi branio istorijski revizionizam ne bi smeo da bude donet jer bi ograničio slobodu govora.
List navodi i detalje iz studije SNV-a gde se nalaze i fotografije i popisi grafita nacističkih, fašističkih i ustaških simbola i poruke kojima se poziva na fizičko nasilje prema Srbima, u gotovo svim hrvatskim gradovima, kao što su "Srbe na vrbe", "ubij Srbina", "Srbine seli se", "kolji Srbe"...
Takođe je navedeno da je najveća koncentracija uvredljivih grafita zabeležena na ulicama Zagreba.
.jpg)
