Izvor: B92, 16.Nov.2010, 13:46 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Reuma uništava karijere velikana
Posljednjih nekoliko dana brojni su klasični glazbenici svjetskoga glasa svirali u Hrvatskoj. U razgovorima se često spominju i odricanja u ime muza.
U posljedne vrijeme Zagreb je ugostio mnogo vrhunskih glazbenika čija genijalnost ne obuhvaća samo beskrajne sate vježbanja, nego i mnogo odricanja te gotovo asketski način života. Stoga smo istražili koje to bolesti, prvenstveno fizičke, a zatim i psihičke, prijete glazbenicima ako se ne pridržavaju pravila.
- >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << Tople, debele rukavice ne nosim samo po najjačoj zimi, nego sve do sredine travnja - počela je Lana Genc, 30-godišnja pijanistica, objašnjavajući kako sve čuva svoje dragocjene prste, ali i općenito svoje zdravlje.
- Nosim ih i iz praktičnih razloga jer u suprotnom prije nastupa moram dugo zagrijavati ruke ispod vruće vode pa zatim svirati ljestvice ne bi li prsti 'proradili’. No, bojim se i reume koja bi mi se poslije mogla razviti - dodala je Lana Genc.
Pogrbljeni prije vremena
Jer, karijera virtuoza može vrlo naglo završiti ako pati od preopterećenja zglobova i mišića (čak dvije trećine njih ima takvih smetnji), oboli od reume ili dobije moždani udar. Mnogo je profesionalnih glazbenika koji su 50. godini života postali pogrbljeni, s kroničnim bolestima zglobova i kao takvi više nisu bili jednako kvalitetni izvođači. Mlađa generacija glazbenika, koja živi urednije nego rani jazz izvođači ili rock ikone hipijevskog pokreta, takve posljedice želi izbjeći.
Psihijatar Darko Breitenfeld, član liječničkog tima koji se u sklopu Zdravstvenog centra za umjetnike u KB-u Dubrava brine o glazbenicima, napominje da izvođač treba reagirati već i na najmanju smetnju.
- Kod svih virtuoznih glazbenika postoji problem preopterećivanja mišića. Nastaju zamor te fokalna i žarišna distonija (nevoljko grčenje i trzanje) - rekao je Darko Breitenfeld. Stoga se izvođačima i dirigentima preporučuju svakodnevne vježbe istezanja i relaksacije, ali i uzimanje odmora tijekom vježbanja.
- Katkad me jako boli, peče... - opisuje pijanistica.
Važna i briga o zubima
Općenito, život glazbenika morao bi u nekim utopijskim uvjetima biti bez alkohola, masne hrane i cigareta, a s dovoljno sna, vježbanja, kretanja... Posebice bi vokalni izvođači ili oni na puhačkim instrumentima morali odbaciti cigaretu te se neprestano brinuti o zdravlju zuba i usnica. Mnogi ipak tek s razvojem profesionalne karijere nauče kako se moraju brinuti o svome zdravlju.
- Ne, nisu me dovoljno upozoravali na važnost istezanja dok sam bila mlada, i dok sam još učila svirati - otkriva pijanistica, ipak zadovoljna sadašnjom javnom kampanjom o očuvanju zdravlja.
Pijanistica se danas bavi jogom koja je - uz izbjegavanje poza koje opterećuju ruke i šake - za glazbenike idealna.
Srce u opasnosti
Što bi se, pak, dogodilo našoj pijanistici da kojim slučajem tek poreže prst kuhajući ručak? Morala bi otkazati eventualni nastup.
- Vrlo sam oprezna u kuhinji, posebice s noževima. Ako je netko pokraj mene, zamolim ga da mi nareže mrkvu ili luk. Na putovanjima pokušavam nositi nekoliko manjih i lakših torbi da ih mogu prebaciti preko ramena jer mnogim se kolegama dogodilo da su zbog teškog kofera istegnuli ruku ili šaku - iznenadila nas je glazbenica.
Psihijatar Breitenfeld upozorava da glazbenici danas - za razliku od prije 100 godina - najviše pate od bolesti krvožilnog sustava te srčanog i moždanog udara, a ne više od zaraznih bolesti poput tuberkuloze ili sifilisa zbog kojih su umirali i vrlo mladi. Zato ne čudi što je danas vodstvo Zdravstvenog centra za umjetnike dano kardiologu Miji Bergovcu.
Jedino što je ostala karakteristika nekadašnjih i onih suvremenih glazbenika jest sklonost spram ovisnostima. Novije velike američke statistike o preranim smrtima poznatih osoba, upozorava Breitenfeld, pokazuju da su upravo glazbenici i dalje visoko na ljestvici.
Crne statistike
- U tim statistikama najčešći su uzroci prerane smrti ovisnosti, unesrećivanja te samoubojstva, a katkad i prerani srčani udari - objašnjava dr. Breitenfeld.
No, tko god je bio na barem jednom koncertu klasične glazbe, teško će povjerovati u priču o nesređenim životima izvođača, dirigenta ili skladatelja. Toliko su ponosni, profinjeni i elegantni da se pokraj njih prosječni građanin osjeća čak malo prljavo ili klošarski.
Tjeskoba i alkoholizam
- Vrhunski glazbenici imaju sudbinski put samotnjaka, često prodornih i sigurnih u sebe, ali indirektno pate zbog takvog života - objasnio je psihijatar Breitenfeld zašto toliko glazbenika boluje od tjeskobe te nerijetko zaglibe i u alkoholizam.
Dodaje da su psihičke bolesti glazbenika uglavnom tjeskobna stanja, a mnogo manje defektivna stanja. Prouzročene su stresom i preopterećenjem, a velika većina ima i problem suočavanja s tremom uoči nastupa. - Zbog toga posegnu i za ilegalnim opojnim sredstvima, ali danas postoje i legalna sredstva za smanjivanje tremei - kaže psihijatar.
Zbog brige o prstima pijanistica Lana Genc ima i pokoju fobiju. Neprestano se boji da će joj vrata pričepiti prste ili šaku, a kada se s kolegama i prijateljima druži na kakvom tulumu, izbjegava sjediti na podu kako joj netko ne bi stao na prste. Jako su važne vježbe istezanja
• Prije sviranja određenog instrumenta valja dobro ugrijati tijelo, i to vježbama istezanja, a posebnu pozornost treba posvetiti rukama, šakama, ramenima i leđima (kralježnici).
• Kako bi se izbjeglo prenaprezanje određenih mišića, glazbenik bi se trebao odmarati pet do deset minuta nakon svakih 40 do 50 minuta sviranja.
• Radno mjesto, koje čine ispravna ergonomska stolica, pravilna i kvalitetna rasvjeta te ispravno pozicioniran stalak za note, osnova je čuvanja fizičkog zdravlja izvođača.
• Vježbe istezanja ne izvode se samo prije sviranja, nego obavezno i nakon vježbe ili, pak, nastupa.
• Suprotno pretpostavkama, ako je izvođač dobroga zdravlja, ne bi smio raditi dulje pauze između sviranja (tjedan dana i više), i to zbog održavanja fizičke kondicije.
• Na prvi osjećaj bilo kakve boli u rukama, leđima, šakama, ramenima ili vratu, valjalo bi prestati sa sviranjem te posjetiti liječnika.
Izvor: Jutarnji.hr
