Izvor: B92, 19.Jun.2013, 15:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Neurološke bolesti treba više istražiti

Stanovništvo Srbije sve je starije, a sa godinama dolaze i brojna neurološka oboljenja i zato su važna istraživanja u ovim oblastima, kako bi se bolest na vreme otkrila, ranije započelo lečenje i pronašle nove metode lečenja.

Ovo je jedan od zaključaka istaknutih 19. juna na skupu "Razvoj strategije za promociju neuronauke u Srbiji" održanom u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti.

Pomoćnik ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja prof. Ivica Radović >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << naglasio je da je ovo vrlo značajna oblast, ali da nije dovoljno popularisana.

On je ukazao da Srbija ima adekvatne naučne rezultate i da se godišnje objavi 740 naučnih radova na milion stanovnika, što je na nivou razvijenih država Evrope.

"Ceo taj rad realizuje se sa veoma oskudnim sredstvima. Sredstva namenjena za nauku su 0,3 bruto društvenog proizvoda a sa kreditimaa dostižu 0,5 posto. To sve nije dovoljno za naš iskorak", rekao je Radović Tanjugu nakon skupa.

On je podsetio da se danas određene tehnologije mogu itekako koristiti u poboljšanju zdravlja ljudi i da su veoma važni skupovi na kojima se okupljaju domaći i strani istraživači.

Predstavnica Društva za neuronauke Srbije prof. dr Ivanka Marković objasnila je da su najčešće neurološke bolesti Alćajmerova, Parkinsonova bolest, mišićne distrofije, ali i drugi neuromišićni poremecjhaji i bolesti perifernih nerava.

Ona je dodala da su to bolesti koje se razvijaju u dužem vremenskom periodu i da se obično otkrivaju stradao veliki broj nervnih ćelija i one se više ne mogu regenerisat, vratiti.

"Zbog toga je važno da povećamo stepen opštih saznanja o tome šta su bolesti mozga, na šta treba obratiti pažnju, kako raditi prevenciju, šta su rani znaci bolesti. Što ranije krenemo sa terapijom to će pacijent duže moći da funkcioniše", navela je ona.

Ona je podsetila i da je veliki problem sa ovim bolestima što su one onesposobljavajuće za pacijenta i što oni zahtevaju pomoć i podršku svoje porodice, okruženja, društva u celini, što je veliko opterećenje za najbliže srodnike i veliki trošak za društvo.

Prof. Marković je navela da se u Srbiji 15 posto istraživača bavi neurološkim istraživanjima, ali i da su ona zahtevna i u materijalnom i u obrazovnom smislu i da je Srbija u trci sa društvim koja imaju mnogo značajnija sredstva za istraživanje.

Nastavak na B92...