Na svetu ima 12 miliona robova

Izvor: Politika, 17.Sep.2010, 11:42   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Na svetu ima 12 miliona robova

BEOGRAD – Specijalni izvestilac Svetske organizacije za moderne forme ropstva Gulnara Šakinian upozorila je pred Savetom za ljudska prava UN da ropstvo još uvek nije samo mračno poglavlje prošlosti i da se danas u svetu više od 12 miliona ljudi nalazi na prinudnom radu, u nekoj vrsti modernog ropstva.

Sve forme ropstva zvanično su ukinute – prema obavezi zemalja-članica UN utvrđenih konvencijom iz 1956. godine, ali 54 godine kasnije, to obećanje još nije ispunjeno, rekla >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << je ona u izveštaju u UN.

„Ropstvo je šokantna realnost današnjice. Međunarodna organizacija za rad je saopštila da se danas u svetu više od 12 miliona ljudi nalazi na prinudnom radu, u nekoj vrsti modernog ropstva. To se odnosi i na sve svetske religije”, kaže Šakinianova, a prenosi radio Dojče vele.

Po podacima nevladine organizacija ``Antislejveri internešnal``, najstarije svetske organizacije za ljudska prava, u takvom statusu je čak 27 miliona ljudi, pri čemu među njima najveći broj čine deca i mladi.

Ova organizacija sa sedištem u Londonu je osnovana je 1839, da bi se borila protiv prekomorske trgovine robljem, a razlika u brojkama objašnjava se različitim kriterijumima za definisanje ropskog rada.

Gulnara Šakinian ističe da ropstvo spada u najteža kršenja ljudskih prava.

Ona je izvestila Savet za ljudska prava UN i o svojoj poslednoj poseti Brazilu, koji je ratifikovao Konvenciju protiv ropstva, i to još pre 30 godina, ali je još ne primenjuje u potpunosti.

„U seoskim sredinama u Brazilu prinudni rad je još vrlo rasprostranjen, posebno u stočarstvu i pri proizvodnji etanola iz šećerne trske. Robovi su najčešće muškarci kao i dečaci. S druge strane, i u gradovima postoji prinudni rad, pre svega u tekstilnoj industriji, navela je ona primere.

Šakinianova kaže da sličnu sudbinu dele i mladi u Mauritaniji, Ekvadoru i drugim zemljama koje je posetila.

Žrtve prinudnog rada moraju da rade dugo i uz minimalnu nadnicu, ako je uopšte dobiju, a izložene su fizičkom, psihičkom a katkada i seksualnom nasilju, prenosi Dojče vele.   

Tanjug

objavljeno: 17.09.2010.

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.