Domaće građevinarstvo traži ravnopravan status sa stranim kompanijama (AUDIO)

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 20.Mar.2019, 22:38   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Domaće građevinarstvo traži ravnopravan status sa stranim kompanijama (AUDIO)

Na pragu smo nove građevinske sezone za koju su najavljeni nastavak započetih i početak izgradnje velikih projekata, poput putnih Moravskog koridora i Koridora 11, modernizacija pruge od Beograda ka Subotici i Budimpešti ili uređenje aerodroma i plovnih puteva. Resorna ministarka Zorana Mihajlović precizira i rokove kada će započeti ili biti nastavljeni radovi na najvažnijim projektima.

"U martu počinju radovi na deonici između Preljine i Požege. Deonica je vredna 450 >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << miliona evra", kaže ministarka i dodaje da je završena ekspropijacija, kao i da je spremna projektno-tehnička dokumetacija.

Ona dodaje da od trećeg kvartala treba da počnu radovi na brzoj pruzi Novi Sad- Subotica, dok na leto počinju radovi na deonici od Niša do Dimitrovgrada.

"Reč je o elektrifikaciji, rekonstrukciji i izgradnji obilazne pruge oko Niša, a počinju radovi na Moravskom koridoru između Pojata i Preljine", nabraja ministarka Mihajlović i dodaje da će biti investicija u aerodrome "Nikola Tesla" i "Kraljevo".

Temu definisanu sa tri zahteva za zajednički sastanak sa ministarkinim timom predlaže i Goran Rodić.

"Uslovi tendera koji se ovde raspisuju treba da budu prilagođeni domaćoj građevinskoj indistriji kako bismo u sopstvenoj zemlji mogli ravnopravno da učestvujemo sa stranim kompanijama", kaže Rodić i ističe da ne bi smela da se ponavlja praksa da na tenderima budu postavljani uslovi kao što je promet od 300 miliona evra, koji niko u Srbiji ne ispunjava, te je stoga domaća operativa diskvalifikovana.

Rodić je istakao da je potrebno oformiti garantni fond odakle bi naše firme mogle da dobiju garancije za poslove za koje država raspisuje konkurs, ali je potrebno i obezbediti da domaće firme budu glavni izvođači na tim poslovima, što je referenca potrebna za nastup na stranim tržištima.

Rodić tvrdi da profitni potencijal srpskog građevinarstva ne čine samo 5 milijardi evra sa domaćih gradilišta, već i hiljade milijardi evra vredni poslovi u Alžiru ili Libiji.

Sa milijardu do milijardu i po evra dobiti godišnje građevinarstvo bi se pokazalo kao jedno od najperspektivijih grana srpskog ekonomskog stabla, zaključuje Rodić.

Verovali ili ne, u Srbiji postoji više od 40 hiljada gradilišta svih veličina i vrsta, a ministarka objašnjava da po ugovorima najmanje poliovinu građevinskih radova obavlja srpska građevinska operativa.

Ima domaćih građevinaca na srpskim gradilištima, ali reference i profit ubiru strane kompanije kao nosioci posla, objašnjava podpredsednik Privredne komore građevinske industrije Srbije Goran Rodić.

"Kao ensaf smo zatevali da u poslovima u kojima je država glavni finansijer budemo partneri, ako već moramo da zbog bilateralnih sporazuma zapošljavamo strane firme, kao i da se uradi finansijski ravnopravna podela posla", kaže Rodić i dodaje da bi to bio način da se naša građevinska operativa oporavi.

Sastanak na temu oporavka srpskog građevinarstva sa većim domaćim kompanijama najavila je i ministarka Mihajlović kako bi se utvrdilo na koji način država može da pomogne domaćim građevinskim firmama.

"Ukoliko je građevinskoj operativi potrebna kupovina nove opreme, onda smo spremni da na taj način pomognemo", kaže ministarka i dodaje da se investicije moraju realizovati kroz domaća kompanije.

Emisiju "Biznis kompas" možete u celosti poslušati  OVDE

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.