Izvor: Politika, 20.Okt.2013, 18:48 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Otvoren Sajam knjiga u Beogradu
Ljubivoje Ršumović i poljska književnica Olga Tokarčuk obratili se publici, Dačić posetio štand Kancelarije za Kosovo i Metohiju
Besedom Ljubivoja Ršumovića, svečano je otvoren Međunarodni beogradski sajam knjiga, 58. po redu, a manifestaciju je u ime Poljske, zemlje počasnog gosta, pozdravila književnica Olga Tokarčuk. Ršumović je iskazao zadovoljstvo zbog toga što poljska kultura ima počasno mesto >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << na ovogodišnjoj smotri knjige, ali nije izneverio ni svoju vernu publiku – decu, govoreći:
„Verujemo da nam je poljske pisce doveo nobelovac Henrik Sjenkjevič, koji nas neprestano pita Quo vadis? Koji se čudi što nas ove godine nije bilo na Frankfurtskom sajmu knjiga! Ali, koji se i raduje što je Beogradski sajam dobro razumeo knjigu Duška Radovića ’Poštovana deco’, pa je ispoštovao najmlađe time što je pozvao jednog njihovog drugara da svečano otvori ovaj Sajam!”
U svom obraćanju, Ršumović nije izostavio ni Dositeja, koji je znao da pismenost otvara oči ljudima, protiv onih „zvona i praporaca” – dogmi i neznanja! „Pismen narod čita, a nepismen sluša! Pismen razmišlja svojom glavom, a nepismen tuđom!”, rekao je Ršumović.
Ovaj naš poznati pisac za decu zapitao se da li će digitalno doba istisnuti klasičnu knjigu iz svakodnevnog života i odmah negacijom odgovorio na to pitanje:
„Iz godine u godinu ovaj Sajam knjiga ponavlja to ne! Teško je poverovati da sve te nove, maloletne igračke, ma koliko korisne, poput kompjutera, mogu da ugroze knjigu s preko dve i po hiljade godina teškog iskustva! Najteže je imala u sedmom i osmom veku, kada je sagorela Aleksandrijska, najpoznatija biblioteka starih naroda, i kad je uništeno 700.000 svezaka s celokupnim naučnim i literarnim blagom Grka i istočnih naroda! I srpska knjiga je preživela tešku nesreću: Hitlerovo bombardovanje nacionalne biblioteke u Beogradu 1941. Godine”, dodao je Ršumović, podsećajući i na reči Svetog Ćirila o značaju knjige u prosvećivanju i očuvanju naroda, kao i na najbolju knjigu proteklog milenijuma, Egziperijevog „Malog princa”: „Zahvaljujući ’Malom princu’ danas možemo sa sigurnošću pričati kako: ’Ljudi više ne žive u brizi: ko nema u glavi ima u knjizi’!”
Kao da je svoj pozdravni govor napisala u dosluhu s Ljubivojem Ršumovićem i kao da je znala da će ove godine na Sajmu više pažnje biti posvećeno najmlađima, Olga Tokarčuk, ovogodišnja poljska kandidatkinja za Nobela, napomenula je: „A onoga ko po ovim širokim hodnicima prođe pokraj deteta koje čita, moliću da ima na umu: čitanje je sveto stanje. Dete koje čita nikad ne treba ometati”. Olga Tokarčuk ukazala je na to da govori na otvaranju Sajma knjiga u gradu koji je iskusio svu gorčinu istorije, ali i u zemlji iz koje su ponikli Ivo Andrić, Danilo Kiš, Miodrag Bulatović, Milorad Pavić, David Albahari. U svojoj maloj odi književnosti, Olga Tokarčuk zaključila je da nas literatura podstiče da želimo i da tražimo, da nam omogućava da učestvujemo u životima drugih ljudi. „Književnost je za mene poseban i još prilično tajanstven način ljudske komunikacije. Takav, u racionalne okvire teško uklopiv vid prenošenja iskustava, znakova, smisla, omogućava detetu da otkriva i upoznaje svet na najbolji mogući način. Jer dete tada ima jedinu i neponovljivu mogućnost, koju mu ne mogu zameniti ni film, ni sve popularnije kompjuterske igrice, a to je ono verbalno, emocionalno i socijalno prelaženje u drugu ličnost. To je stanje trenutnog iščeznuća, odbacivanja svoga ’ja’ koje nam kontrolisano i bezbedno omogućava da budemo jedno vreme neko sasvim drugi, da prevaziđemo granice sopstvenog ovde i sada. Sećate li se kako ste pre dve-tri nedelje bili Ana Karenjina? A one dve sumorne večeri kad ste bili Gregor Samsa iz Kafkine pripovetke?”, kazala je gošća iz Poljske.
Svečanost otvaranja 58. Međunarodnog beogradskog sajma knjiga uveličana je „Fugom za Crnjanskog”, u režiji Ivane Vujić, a povodom 120 godina od rođenja ovog našeg velikog pisca.
M. Vulićević
----------------------------------------------
Otvoren Informacioni centar EU
Informacioni centar Evropske unije (EUIC) svečano je otvorio svoj štand na Sajmu knjiga, na kome će posetiocima ponuditi publikacije o Evropskoj uniji, predstaviti uspešne izdavačke kuće koje EU podržava kroz svoje fondove i organizovati debate o procesu integracije u EU. Na ceremoniji je upriličenoupisivanje u knjigu utisaka pod nazivom „Pristupanje EU: Novo poglavlje u srpskoj istoriji”, a u knjigu su se prvi upisali i: šef Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji Majkl Devenport, ministar obrazovanja, nauke i tehnološkog razvojaTomislavJovanović, ministar bez portfelja zadužen za evropske integracijeBranko Ružić, glavni pregovarač srpske vlade sa EUTanja Miščević i ambasador Poljske u RS Andžej Jasionovski.
– Ovo je značajna prilika da podelimo priču o EU, u kojoj Srbija ima sve većeg udela – naglasio je Devenport, podsetivši da će naša zemlja imati priliku da sledeće godine učestvuje u projektu Kreativna Evropa, koji stimuliše kulturno stvaralaštvo.
Na ovom štandu biće niz događaja – radionice dizajna knjiga i pisanja kratkih tviter priča, pod vođstvom pisaca – Milete Prodanovića i Mihajla Pantića (danas u 13.30), Muharema Bazdulja, Srđana Tešina, Ota Oltvanjija i Srđana Srdića. Večeras u 18 časova počinje debata „Šta Srbija podrazumeva pod EU: identitet i različitost”, koju vodi pisac Dragan Velikić. Program EU info-centra na Sajmu dostupan je na www.euinfo.rs i www.europa.rs. Posetioci standa moći će da naručuju publikacije EU na portalu BibliotekaEU, da pregledaju onlajn platformu Europeana o kulturnom nasleđu Evrope (pristup ka više od 26 miliona eksponata, uključujući i knjige), a biche održana i promocija programa Tempus i Erazmus Mundus.
M. S.
Tanjug
objavljeno: 20.10.2013.
Praznik knjige na beogradskom sajmu
Izvor: RTS, 20.Okt.2013
Spisateljica iz Poljske Olga Tokarčuk i pesnik Ljubivoje Ršumović otvorili su 58. Međunarodni sajam knjiga u Beogradu, na kojem će se do 27. oktobra predstaviti 442 izlagača iz Srbije i 48 iz inostranstva. Pismen narod čita, a nepismen sluša, pismen razmišlja svojom glavom, a nepismen tuđom,...














