Izvor: VOA, 12.Feb.2024, 23:26
Da li je Trampova izjava o NATO-u neznanje ili izvrtanje činjenica?
Vašington — Donald Tramp, favorit za osvajanje republikanske predsjedničke nominacije za izbore ove godine, rekao je da je jednom upozorio da će pustiti Rusiju da radi šta želi članicama NATO-a koje ne ispunjavaju obavezu da izdvoje 2 odsto BDP-a za odbranu.
Trampova izjava u subotu najnoviji je primjer kako bivši američki predsjednik - kako se čini - podržava autoritarnu državu, a ne američke demokratske saveznike. Takođe je još jedan dokaz da Tramp ili ne razumije kako NATO funkcioniše ili izvrće istinu zarad političke koristi, ocjenjuje agencija Asošijeted pres.
Šta je Tramp rekao?
Tramp se na mitingu u Južnoj Karolini prisjetio kako je, dok je bio predsjednik, rekao jednoj članici NATO-a da će uskratiti američku pomoć i "ohrabriti Rusiju" da radi šta želi zapadnim vojnim saveznicima koji ne izdvajaju dovoljno za vojni budžet.
“Niste platili? Ne plaćate račune? Ne, ne bih vas zaštitio. U stvari, ohrabrio bih ih da rade šta god prokleto žele. Morate da platite. Morate da plaćate račune", prisjetio se Tramp razgovora.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg uzvratio je neuobičajeno oštrim saopštenjem u kojem je upozorio da Tramp prijeti bezbjednosti cijele transatlantske alijanse.
"Bila kakva sugestija da saveznici neće braniti jedni druge podriva cijelu našu bezbjednost, uključujući i američku, dok su američki i evropski vojnici u većoj opasnosti", rekao je Stoltenberg.
Predsjednik Džo Bajden, koji je na putu da u novembru ponovi izbornu trku sa Trampom, takođe je kritikovao izjavu svog prethodnika.
"Priznanje Donalda Trampa da namjerava da Putinu da zeleno svijetlo za više rata i nasilja, da nastavi brutalan napad na slobodnu Ukrajinu i da proširi agresiju na narod Poljske i baltičkih država je užasavajuće i opasno", poručio je Bajden.
Šta je Tramp rekao pogrešno?
Članice NATO-a ne plaćaju da budu dio alijanse, niti joj nešto duguju osim doprinosa širem administrativnom fondu. Tramp očigledno nije mislio na te administrativne isplate.
Dok je bio predsjednik, a i sada, Tramp se često žalio zbog sume koju članice izdvajaju za svoje vojne budžete.
I američki predsjednici prije njega su pokretali to pitanje. Za vrijeme administracije predsjednika Baraka Obame, 2014. godine, članice NATO-a su se saglasile da izdvajaju dva odsto bruto društvenog proizvoda za nacionalnu odbranu do 2024. Stoltenberg je takođe isticao da članice moraju da ulažu više novca u svoje vojske.
Na poslednjem samitu u Litvaniji u julu, lideri NATO-a saglasili se da izdvoje najmanje 2 procenta BDP-a za svoje vojne budžete, ali nisu postavili vremenske rokove za ispunjenje tog cilja.
Svaka članica bi trebalo da izdvaja dva odsto BDP-a za odbranu da bi mogla da doprinese zajedničkoj odbrani alijanse. Međutim, taj cilj se ispunjava na dobrovoljnoj osnovi i ne postoji dug ili neplaćanje obaveza.
Zemlje ne plaćaju novac NATO-u, već ulažu u svoje oružane snage. Ruska invazija na Ukrajinu prije gotovo dvije godine im je dala dodatni podsticaj da ojačaju svoje vojske.
Šta je NATO?
Sjevernoatlantska organizacija je osnovana posle Drugog svjetskog rata da bi se zaustavila ekspanzija sovjetske kontrole nad Evropom, kako je istočni dio kontinenta potpadao pod snažan uticaj Kremlja.
Međutim, kolaps Sovjetskog Saveza naveo je pojedine da se zapitaju da li NATO i dalje ima svrhu. Rusija je, na primjer, oštro ragovala na širenje alijanske ka istoku. Predsjednik Vladimir Putin godinama je upozoravao da Moskva vidi širenje NATO-a, u područje koje Moskva smatra svojom sferom uticaja, kao prijetnju.
Putin je pravdao rat u Ukrajini dijelom se pozivajući i na širenje NATO-a, iako nije bilo izgleda da će Kijev brzo da se pridruži kada su ruske trupe izvršile invaziju u februaru 2022. godine.
Međutim, lideri NATO-a obećali su da će Ukrajina postati članica u određenom trenutku.
NATO trenutno ima 31. članicu. Finska se pridružila prošle godine, čime je raskinula sa višegodišnjom tradicijom neutralnosti. Švedska se takođe nada članstvu, ali i dalje čeka zeleno svijetlo Mađarske - jedine članice koja to još nije odobrila.
Šta je Tramp još govorio o NATO-u?
Tramp je često pogrešno predstavljao NATO ili sugerisao da Sjedinjene Države možda neće ispuniti svoje obaveze prema saveznicima. Njegov bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džon Bolton je u memoarima naveo da je Tramp 2018. godine bio blizu odluke da povuče Ameriku iz NATO-a.
Tramp je prošle godine govorio o NATO-u kao o biznisu koji bi bankrotirao bez njega.
"Otišao sam u NATO. I NATO se u suštini zatvarao zato što ljudi nisu plaćali i propadao je", rekao je bivši američki predsjednik.
Takođe se žalio da su Amerikanci "glupaci koji plaćaju za cijelu stvar". Amerika za odbranu izdvaja više od 2 odsto, ali se i to godinama smanjuje.
Iako su Trampove kritike, dok je bio predsjednik, možda navele neke članice da troše više na odbranu, ruska invazija na Ukrajinu ih je više podstakla na mnogo veća ulaganja u vojne budžete.
Kada je NATO branio članice?
Na terenu, NATO je pomagao da se održava mir na Balkanu i bio je zadužen za bezbjednost u Avganistanu nakon što je koalicija koju je predvodila Amerika izvršila invaziju na tu zemlju.
Član 5, koji predviđa da članice brane jednu drugu u slučaju napada, aktiviran je prvi i jedini put u istoriji NATO-a posle terorističkih napada na SAD 11. septembra 2001. godine.
Čak i kada je bio predsjednik, Tramp je prijetio da neće braniti članice u slučaju napada, ako ne izdvoje više za odbranu.
Tokom njegovog predsjedničkog mandata, pokrenuta su pitanja o tome da li bi SAD ostale posvećene zajedničkoj odbrani Zapada. To pitanje ponovo izaziva zabrunutost, u iščekivanju nove izborne trke između Trampa i Bajdena.
Prema zakonskom prijedlogu o odbrani, koji je u decembru usvojen u Predstavničkom domu, za povlačenje Amerike iz NATO-a bi bio potreban savjet ili pristanak Senata ili odluka Kongresa.
Pogledaj vesti o: Vašington, Donald Tramp
.jpg)
