Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 30.Apr.2012, 21:06 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Izbori 6. maja produbljuju krizu u EU
MONTREAL -
Grci, Francuzi i jedan deo Nemaca 6. maja izlaze na izbore čiji će rezultati biti od suštinskog značaja za sudbinu Evropske unije koja teško uspeva da prevaziđe dužničku krizu i da izgradi novu evropsku tvorevinu.
"Evropu, s obzirom na predstojeće izbore, očekuje burno i vrelo leto. Zabrinuti smo za nju. Lično ne verujem da bi se 2008. mogla ponoviti, ali bi rast mogao da se smanji za 10 do 15 odsto", izjavio je za kanadski list "Pres" Mark Kristof >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << Lavoa, direktor "Heksavesta", ugledne akcionarske kuće iz Montreala.
"Smatramo da je sadašnji kurs evra prema dolaru precenjen, i da bi on mogao doći na nivo na kome je bio odmah po izbijanju krize u Grčkoj, kada je vredeo 1,2 američkih dolara", ocenio je Lavoa.
Ionako tešku finansijsku situaciju u EU, komplikuju izbori u Grčkoj, u kojoj su se dve tradicionalne partije izjasnile da neće ponovo sklopiti sporazum zaključen sa EU i da će vratiti nacionalnu valutu u upotrebu, ako pobede na izborima. Ove radikalne stranke podržava 40 odsto biračkog tela.
"Izlazak Grčke iz zone evra, za koje se zalažu radikalne grčke stranke, doveo bi do još većih tenzija", dodao je Lavoa.
Čak i najdisciplinovanije zemlje, kao što je Holandija, imaju problema da se drže dogovora. Prošle nedelje je holandska vlada podnela ostavku zbog nemogućnosti postizanja sporazuma o redukciji budžeta.
Istovremeno, u Francuskoj, izborna kampanja podgreva tenzije na polju francusko-nemačkog partnerstva, u trenutku kada Evropa, više nego ikada, ima potrebu za liderstvom radi prevazilaženja krize.
Ukoliko Nemačka i Francuska ne uspeju da se dogovore oko zajedničkih mera za izlazak iz krize, Evropa će se naći u još ozbiljnijim problemima", ocenio je Pjer Furnije, geopolitički analitičar u Nacionalnoj banci Kanade.
Socijalistički kandidat predsedničkih izbora u Francuskoj i pobednik prvog kruga Fransoa Oland obećao je da će staviti na ponovno glasanje pakt o evropskom budžetu, koji je uz duge pregovore konačno sklopljen u martu.
Oland želi da uvede dodatne mere koje bi podstakle privredni rast i zapošljavanje, bez čega on neće ratifikovati pakt, koji podržava i belgijski premijer, što bi moglo dovesti do velikih podela u EU.
"Neslaganja unutar EU prisutna su i po pitanju brzine primene mera štednje, jer glavni akteri evropske scene zalažu su za što brži tempo primene, dok periferni igrači žele da se taj tempo uspori.
Rasprava se vodi i unutar političkih stanaka, jer se predstavnici desnice zalažu za rast, ali uz pomoć strukturalnih reformi.
Levičari s druge strane žele da rast bude podstaknut investicionim projektima koje će finansirati država, što je blisko Kejnzijanskom pristupu, koji zagovara mešanu privredu, odnosno, dominaciju privatnog sektora, ali uz važnu ulogu vlade i javnog sektora.
Takav stav nije prihvatljiv za Nemačku, jer je pakt o evropskom budžetu od ključnog značaja za opstanak konstrukcije novih mehanizama za spas evra", ocenila je Mikaela Markusen, šef ekonomskog tima "Sosijete Ženerala".
Pogledaj vesti o: Kurs evra
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...









