Izvor: Nezavisne Novine, 28.Nov.2014, 12:10   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Tri jezika na popisu 24 najugroženija u Evropi

ZAGREB - Na popisu 24 najugroženija evropska jezika nalaze se i tri jezika koja se govore u Hrvatskoj - istrorumunski, istriotski i sjevernoalbanski.

Sekretar Odjeljenja za filološke nauke Hrvatske akademije nauka i umjetnosti August Kovačec kaže da je takozvani istrorumunski zapravo dijalekt rumunskog jezika, ali koji gotovo hiljadu godina nema dodira s prostorom "matičnog" jezika.

On je dodao da govornici tog idioma nemaju posebno organizovana osjećanja nacionalne pripadnosti, >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << odnosno većinom se izjašnjavaju kao Hrvati /u selu Žejane u Ćićariji 98 odsto, na jugu, u dolini Boljunčice oko 70 odsto/, te kao Istrijani, a vrlo rijetko kao Rumuni.

"Početkom šezdesetih godina prošlog vijeka taj je idiom govorilo oko 1.250 do 1.500 ljudi u nekoliko sela i zaselaka, a od sedamdesetih godina, zbog privredne krize i recesije, počeli su se iseljavati u velike gradove, u zapadnu Europu i posebno Ameriku i Australiju", napomenuo je Kovačec.

Prema njegovim riječima, istriotski je autohtoni predmletački romanski jezik jugozapadne Istre, a njegovi govornici se izjašnjavaju i osjećaju kao Italijani.

On je naveo da je o broju govornika teško dati pouzdane podatke, jer su gotovo svi dvojezični - istriotski i italijanski, i trojezični - istriotski, italijanski i hrvatski.

Starinskim sjevernoalbanskim /gegijskim/ govorom govore zadarski Arbanasi, a još ima između 200 i 300 ljudi koji se tim idiomom služe u svakodnevnoj komunikaciji, te oko 1.000 ljudi koji ponešto od tog jezika znaju i povremeno se njime služe.

Kovačec je naglasio da su se Arbanasi po nacionalnoj pripadnosti većinom izjašnjavali kao Hrvati, a oni koji su se osjećali kao Italijani, njih oko 1.500, većinom su nakon Drugoga svjetskog rata otišli za Italiju.

Kritično ugroženim jezikom definiše se onaj kojim govore samo starija lica, i to djelimično i rijetko. Ozbiljno ugroženi jezik je onaj kojim govore stariji, dok ih mlađe generacije razumiju, a najmlađim generacijama se ne prenosi. U Evropi se oko 250 jezika govore u 50 zemalja.

Nastavak na Nezavisne Novine...