Izvor: N1 televizija, 27.Feb.2017, 00:10 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Trampov zid pretnja za divlje životinje
Raznolikost životinjskih vrsta duž američko-meksičke granice izuzetno je velika i u slučaju izgradnje zida između dve zemlje opstanak mnogih među njima biće ozbiljno ugrožen, upozoravaju stručnjaci.
U jugoistočnom delu Teksasa, u dolini Rio Grande, tačnije u Nacionalnom utočištu za divlje životinje, jednom od tri zaštićena područja koja se prostiru do granice s Meksičkim zalivom, živi oko 700 vrsta kičmenjaka.
Zaštićeno područje proteže se do >> Pročitaj celu vest na sajtu N1 televizija << reke Rio Grande koja označava granicu, a velika granična ograda od 2009. uskim prolazima preseca velike delove utočišta.
Sa obe strane ograde širok je prazan pojas, koji je noću većim delom osvetljen. Borci za očuvanje flore i faune odavno se žale na negativan uticaj ograde na život divljih životinja. Kažu da su prolazi toliko uski da velike životinje poput muflona ili puma kroz njih ne uspevaju da se provuku i pređu na drugu stranu kako bi koristili svoje prirodno stanište u celini.
Pojas koji je potpuno lišen vegetacije smetnja je i manjim životinjama koje na drugu stranu ne mogu da pređu jer su nezaštićene vegetacijom "na brisanom prostoru".
Nešto dalje prema zapadu, bizoni se svim silama trude da probiju bodljikavu žicu kako bi stigli do bogatih pašnjaka i izvora vode.
Duž 3.144 kilometra duge granice već postoji 1.200 km raznih prepreka i ograda, ponegde čak i trostrukih. U nekim delovima nalaze se nadzorni tornjevi i senzori.
"Pretnju ovdašnjim divljim životinjama i ekosistemima predstavlja politička granica koja jako komplikuje napore za njihovim očuvanjem", kaže Rik van Šoik s kalifornijskog univerziteta u San Dijegu. Ističe da su ugrožene čak i neke ptičje vrste među kojima je vrsta sove.
Poslednji oceloti koji u Sjedinjenim Državama žive u divljini naseljavaju područje Rio Grandea. Ima ih oko pedesetak severno od granice, a put do njihovih rođaka na jugu u potpunosti je blokiran.
Slično je s jaguarima i pumama, kaže Van Šoik.
U nekim delovima, tačnije na mestima na kojima je to moguće, granicu više puta dnevno prelaze manje životinje poput riđih risova. Sada je to moguće, ali što će biti ako se izgradi zid”, retorički se pita Van Šoik.
"Izgradnja zida u potpunosti bi izolovala životinjske vrste s jedne i druge strane, povećavajući aktualni problem. Naime, životinje ne bi mogle da se pare, što bi moglo da dovede do njihovog nestanka", kaže za Vašington Post Džesi Laski sa Univerziteta Pen Stejt.
Dugoročno, naučnici strahuju od smanjenja bioraznolikosti duž granice.
Časopis "Outside" pokušao je, uz pomoć programa koji je kreirala Američka služba za ugrožene divlje životinje i ribe da izračuna što bi za njihovu egzistenciju značilo postavljanje zida duž čitavih 3.200 km granice.
Rezultat: Zid bi "potencijalno uticao na način života 111 ugroženih životinjskih vrsta, 108 vrsta ptica selica, na funkcionisanje četiri utočišta za divlje životinje i jednako toliko ribljih mrestilišta te nepoznat broj zaštićenih močvarnih životinjskih vrsta".
