Srećniji smo kada živimo u trenutku

Izvor: B92, 14.Nov.2010, 14:55   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Srećniji smo kada živimo u trenutku

Sreća je živeti u sadašnjosti, naročito ako „sada" uključuje seks, sudeći po velikom istraživanju o mentalnom zdravlju.

Ali studija je takođe otkrila da ljudi provode skoro polovinu svog vremena (46,7 %) razmišljajući o nečemu drugom, a ne o onome što upravo rade. Život u trenutku su veličale mnoge filosofske tradicije i religije, ali do sada je bilo malo naučnih dokaza koji bi podržali ovakav savet.

Psiholozi na Harvardu su skupljali informacije >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << o dnevnim aktivnostima, razmišljanjima i osećanjima 2250 volontera da bi otkrili koliko često su bili fokusirani na ono što rade i šta ih čini najsrećnijim.

Otkrili su da su ljudi najsrećniji dok vode ljubav, vežbaju ili razgovaraju, a najmanje srećni dok rade, odmaraju ili sede kod kuće za kompjuterom. I iako su njihove misli lutale skoro polovinu vremena, to ih je uporno činilo manje srećnim.

Tim je zaključio da sećanja, razmišljanja unapred i dnevno sanjarenje mogu da učine ljude očajnima, čak i kada misle o nečemu prijatnom. Ni najbitniji zadaci nisu uspeli da održe punu pažnju ispitanicima.

Volonteri su priznali da razmišljaju o nečemu drugom najmanje 30 % vremena za vreme rada na nekom poslu, osim kada vode ljubav, kada su 90 % uključeni u ono što rade.

„Ljudska bića imaju jedinstvenu sposobnost da se fokusiraju na stvari koje se ne dešavaju trenutno. To im dozvoljava da se vrate u prošlost i uče iz nje; da predviđaju i planiraju budućnost; i da zamišljaju stvari koje se možda nikada neće desiti," rekao je Metju Kilingsvort, koji je na doktorskim studijama psihologije i vodeći je autor studije.

„U isto vreme, izgleda da ljudska bića često koriste ovu sposobnost na neproduktivne načine koji mogu biti pogubni za sreću.", dodaje on.

Za potrebe istraživanja Kilingsvort i njegov saradnik Daniel Gilbert su napravili veb aplikaciju za ajfon (iPhone) koja je kontaktirala učesnike u proizvoljno vreme. Kada bi dobili poruku, morali bi da odgovore šta trenutno rade, tako što bi čekirali stavke od ukupno 22 aktivnosti, kao što su obavaljanje kućnih poslova, kupovina ili gledanje televizije. Potom bi osenjivali koliko su srećni na skali od 0 do 100, i napisali bi da li su skoncetrisani ili sanjare o nečem pozitivnom, negativnom ili neutralnom.

Rezultati su pokazali da na sreću više utiče to koliko nam misli lutaju i koliko daleko smo otišli u maštanju, nego aktivnost koju obavljamo u datom trenutku. Naučnici kažu da je dekoncetracija ključni uzrok nezadovoljstva, pre nego obrnuto.

„Ljudski um luta, a ovakav um je nesrećan. Sposobnost da se razmišlja o nečemu što se ne dešava je razumno dostignuće koje ima emocionalnu cenu," napisali su autori u magazinu „Sajens".

Na pitanje zašto su su ljudi posebno skoncetrisani dok vode ljubav, Kilingsvort je odgovorio: „Ako bi vam stigla poruka dok vodite ljubav verovatno ne bi bilo baš dobro da izvadite svoj iPhone. Seks je jedna od nekoliko aktivnosti koja zahteva i pruža zadovoljstvo samo pri punoj pažnji."

Više od 5000 ljudi je pristalo da učestvuje o ispitivanju o sreći, a istraživači se nadaju da će privući još više njih da bi mogli da se bave mentalnim zdravljem u različitim geografskim područjima i između polova i tako dobiju još tačnije rezultate.

„Nadamo se da ćemo imati nove učesnike iz celog sveta i da ćemo tada moći da odgovorimo na pitanja na koja pre nismo mogli, jer nikada nismo imali ovakve podatke iz ljudskih iskustava," rekao je Kilingsvort.

Nastavak na B92...



Povezane vesti

Sanjarenje unesrećuje ljude

Izvor: Blic, 14.Nov.2010

Ljudi provedu skoro polovinu svog budnog vremena razmišljajući o nečemu što nema veze s onim što u tom trenutku rade, pokazalo je istraživanje...Ljudima misli odlutaju čak i od zahtevnih zadataka, najmanje 30 odsto vremena. Istraživanje pokazuje koliko lako ljudima skrene pažnja, a pronađena...

Nastavak na Blic...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.