Izvor: Nezavisne Novine, 09.Apr.2015, 17:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ispovijest žrtve: Bila sam prostitutka jer su me predali makrou

Mirjana Hajduk iz Hrvatske koja se bavila prostitucijom ispričala je na jednom okruglom stolu posvećemom prostituciji, šta je sve proživjela i šta ju je natjeralo da postane prostitutka.

"Za početak, ja sam prostitutka. S nepunih 18 godina prisilno sam uvučena u prostituciju, predata makrou za kojeg sam morala raditi godinu i pol dana", ispričala je juče Mirjana Hajduk na okruglom stolu "Modeli regulacije prostitucije i iskustva iz prakse "u Institutu društvenih nauka Pilar. >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine <<

Kako kaže poslije nekoliko mjeseci radila je samostalno.

"Porodica nije bila uz mene, ali uspjela sam se izvući iz toga sama, bez ičije pomoći. Htela sam poput svih ostalih normalno raditi i živjeti.

I radila je na nekoliko mjesta, ali kako kaže u maloj sredini doživjela je to da je poslodavci zovu na stranu i daju joj otkaz jer remeti radnu okolinu.

"Javnost ima iskrivljenu sliku o prostitutkama, po kojoj ih treba zatući kamenom, a istovremeno promovišemo seks-turizam na TV-u i naši visokopozicionirani političari i preduzetnici odlaze u Njemačku u kojoj je prostitucija legalna! Ona je izbor samo za mali broj žena, većina mladih u prostituciju ulazi zbog materijalnih razloga, a žene iznad 40. zbog ekonomske situacije i krpljenja budžeta - smireno, s dozom rezignacije u glasu", rekla je ona.

Zbog izrabljivanja prostitutki, koje se prekršajno kažnjavaju, a klijenti se izvuku, sve više se zagovara uvođenje švedskog modela, po kojem se kažnjavaju klijenti, a žene ne jer ih se smatra žrtvama, piše Večernji list.

Na okruglom stolu govorilo se i o praksi na Novom Zelandu u kojem je prostitucija legalizovana od 2003.

Sagovornici su bili podijeljeni o tomu jesu li za nordijski ili novozelandski model. Kad god se zagovara legalizacija prostitucije, argumentuje se da će žene biti socijalno i zdravstveno zaštićene, a prećutkuje se da su prostitutke u razvijenim zemljama većinom žene ucjenjene siromaštvom, koje dolaze iz Južne Amerike i istočne Evrope.

"Za nas termin seksualni rad ne postoji jer bi bilo podjednako i muškaraca i žena koji se bave prostitucijom. Treba obeshrabrivati potražnju za prostitutkama jer se u Švedskoj smanjila, a u Holandiji, Njemačkoj gdje je legalizovana vide i negativne posljedice legalizacije, bordeli su legla trgovine ljudima i kriminala, pa Holandija ide za smanjenjem bordela u crvenoj četvrti. Kad se legalizuje prostitucija, država postaje makro, ubire lovu, a žena se svodi na stvar koja se kupuje", kaže Đurđica Kolarec iz Centra za žene žrtve rata.

Naučnica sa Instituta Pilar Ivana Radačić kazala je da je prekršajnim zakonom iz 2012. predviđeno prekršajno kažnjavanje klijenata, ali i žena, što je suprotno švedskom modelu koji ženu smatra žrtvom.

Iva Jovović, direktorica udruženja Let, govorila je o radu sa prostitutkama, koje upućuju na ginekološke preglede, testiranje na HIV.

Odnos im se zasniva na poštovanju anonimnosti i na poverenju.

Advokatica Sanja Bezbradica navela je rezultate petogodišnjeg istraživanja, a po kojima je bilo 797 prekršajnih postupaka protiv žena, a samo 50 postupaka protiv svodnika.

Nastavak na Nezavisne Novine...