Izvor: Domino Magazin, 28.Avg.2014, 15:21 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Intrigantan pogled na razvoj turbo folk subkulture
Izložba u Mikseru: (Est)etika nacionalizma – dizajn za turbo folk
Nakon premijere u zagrebačkoj HDD galeriji u maju tekuće godine, intrigantna izložba Bojana Krištofića “(Est)etika nacionalizma – dizajn za turbo folk”, stiže u Beograd. Srpska prestonica je ujedno i prva stanica na regionalnoj turneji izložbe posvećenoj analizi turbo folk subkulture, a otvaranje je zakazano za sredu, 27. avgust, u 19 časova na galeriji Mikser House-a.
Istraživački >> Pročitaj celu vest na sajtu Domino Magazin << projekat Bojana Krištofića “(Est)etika nacionalizma – Dizajn za turbo-folk” nastoji da pruži celovit uvid u folk subkulturu sa naglaskom na muzički izraz koji je bio karakterističan za srpski društveni kontekst 90-tih godina i otkrije njene korene, još od začetaka "novokomponovane" narodne muzike u bivšoj Jugoslaviji 50-tih i 60-tih godina. Izložba prati hronologiju razvoja dizajna za turbo folk i komparativno ga prikazuje na području regiona, pri čemu je poseban akcenat stavljen na nekoliko izvođača, koji su u istoj meri i svojom muzikom i vizuelnim identitetom doprineli definisanju turbo folka, kao što su na primer Svetlana Ceca Ražnatović, Severina, Indira Radić, Mile Kitić, Colonia (kao arhetipska regionalna "dens" grupa), Dragana Mirković, Jelena Karleuša, pa u izvesnoj meri i Dino Merlin.
Budući da je dizajn decenijama bio važan element socijalističke kulture on je odigrao ulogu mosta između "elitne" i "masovne", odnosno "popularne" kulture 80-tih godina i vlastima postao pogodan alat za uspostavljanje ideoloških obrazaca. Interpretacijom ovog fenomena postavlja se pitanje kriterijuma stručnog vrednovanja dizajna za turbo-folk. U sivoj zoni između "dobrog" i "lošeg" otvorio se vakuum koji je zbog svoje estetike i simbolike mogao da podrazumeva bilo koje sadržaje i da ih učini, ne samo društveno prihvatljivim, nego i poželjnim. Taj vakuum, sa istim intezitetom, postoji i danas i u velikoj meri određuju naše živote.
Izložbu “(Est)etika naconalizma – dizajn za turbo folk”, Beograđani će biti u prilici da pogledaju sve do 3. septembra, nakon čega će se postavka preseliti u Skoplje.
