Izvor: Nezavisne Novine, 23.Jun.2015, 21:13 (ažurirano 02.Apr.2020.)
ČITAJTE U »NEZAVISNIM«: Mladi vraćaju sjaj biseru prirode
FOČA - Ne znam kojim oružjem bi se vodio treći svjetski rat, ali četvrti bi sigurno lukom i strijelom - riječi su Alberta Ajnštajna koje nas, pored mnogo toga, podsjećaju i na to da nam nije potrebna nuklearna katastrofa kako bismo se vratili prirodi, a lokacija na koju vas trenutno vodimo jeste Nacionalni park "Sutjeska".
Čuven po Drugom svjetskom ratu, najstariji nacionalni park kod nas, proglašen za takav u radnim akcijama sedamdesetih godina prošlog vijeka, biser je >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << kojem mladi ljudi i entuzijasti danas pokušavaju vratiti staru slavu i sjaj. Saznanje da je u vrijeme izgradnje godišnja posjeta ovdje bila duplo veća nego na Plitvičkim jezerima, što je sada gotovo nezamislivo, pred njih stavlja težak zadatak. No, da su na i te kako dobrom putu pokazaće predstojeći, drugi "OK fest".
"Trenutno su svi kapaciteti što se tiče smještaja popunjeni. Sva naša očekivanja su premašena, nemamo više paketa broj jedan, koji pored prevoza i smještaja uključuje rafting i planinarenje, ni paketa broj dva. U ponudama trenutno još su ostali kamp i prevoz", rekla je Karolina Karalić, zadužena za odnose sa javnošću na "OK festu", koji je prošle godine značajno povećao zainteresovanost za ovaj nacionalni park, a ove godine se održava od 3. do 5. jula na Tjentištu. Na ovom kotlinskom proširenju u dolini Sutjeske, pored prirodnih ljepota, najznačajniji za posjetioce jesu impozantni spomenik za pale borce NOB-a (rad Miodraga Živkovića iz 1971. godine) te jedinstveni istorijski muzej koji je ušao u sve enciklopedije arhitekture u vremenu kada je izgrađen i u kojem iznad oštećenih slika vojnika raznih strana Drugog svjetskog rata drežde stihovi Branka Miljkovića: "Da li će sloboda umeti da peva kao što su sužnji pevali o njoj". Ono što upada u oči jeste da je bivšoj državi trebalo 26 godina poslije rata da podigne ta monumentalna zdanja, dok danas - 20 godina poslije posljednjeg rata u BiH nisu ni restaurirana.
"Ovdje svaki objekat ima pridjev omladinski - to je sve mladost jednog vremena izgradila. Nažalost, ta ista mladost kasnije u sredovječnim godinama je jedan dio tih objekata iz nekih drugih, ideoloških razloga spalila. Treba vidjeti da ovdje ima nešto što je bogom dano i dovesti novu mladost iz cijelog regiona na Sutjesku jer mladi ljudi su uvijek, pogotovo u postkonfliktnim zemljama, bili ti koji su prvi razbijali barijere", rekao je organizator "OK festa" Dubravko Suvara, koji ističe da je turizam jedina privredna grana koja je u stalnom porastu, a 25% turizma u svijetu čini omladinski turizam. Prema njegovim riječima, zbog porasta broja zainteresovanih u ovom parku mora još dosta toga da se uradi kako bi se trenutni kapaciteti stavili u punu funkciju, a u isto vrijeme sačuvao biodiverzitet samog nacionalnog parka.
Licencirani vodič Komlen Radović na vidikovcu Boriću sa kojeg se pruža pogled na Veliku Siljevicu, Planinicu, Vučevo, Maglić, Voljak... novinarskoj ekipi govorio je o znamenitostima ove netaknute prirode koja prkosi zubu vremena i svim ideologijama. Pored planinskih vrhova i Zelengorskih jezera, najveću pažnju privukla je jedna od posljednjih prašuma u Evropi - Perućica. Sto sedamdeset vrsta drveća, više od 1.000 vrsta zelenog bilja, oko 140 vrsta ptica, nazivi endemskih i rijetkih vrsta samo su suvoparni podaci za običnog posjetioca naspram onoga što doživi u susretu s ovom prirodom. Perućicu iznutra novinari bez adekvatne opreme su doživjeli sa vidikovca Beškita, a tu su za avanturiste i planinare prema riječima vodiča mnogo atraktivniji Tunjimir i Jelovac. Gusta magla dočarala je magiju šume, ali i onemogućila pogled na vodopad Skakavac, što je veliki razlog za ponovno vraćanje u ovo carstvo prirode.
Posjetioci "OK festa", čiji paket uključuje rafting, uživaće i u bukovima jedinstvene rijeke Tare sa najdubljim kanjonom u Evropi i drugim u svijetu poslije Kolorada, a ljubazni domaćini iz "Tri vodenice", jednog od petnaestak kampova na strani BiH (toliko ih ima i u Crnoj Gori) nizvodno na Drini, postaraće se da poslije višečasovne rafting ture jedu domaću hranu koju proizvodi lokalno stanovništvo.
Opisi pejzaža svjetskih klasika književnosti, citati Ajnštajna, Miljkovića ili bilo koga trećeg prestaju da se smatraju umjetnošću kada se nađete u ovoj prirodi o kojoj je nezahvalno pisati. Nju treba doživjeti jer istinski umjetnik je samo onaj ko ju je stvorio.
Nastavak na Nezavisne Novine...
