Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 28.Sep.2018, 00:19   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vremeplov:Sovjetske trupe ušle u Jugoslaviju

Na današnji dan 1944. godine jedinice Sovjetske armije prešle su u Srbiju (Jugoslaviju) iz  Rumunije, na osnovu prethodnog dogovora Tito-Staljin, što je imalo  dalekosežne posledice pošto je prisustvo sovjetskih jedinica definitivno označilo promenu sistema u tadašnjoj Jugoslaviji po okončanju Drugog  svetskog rata.

Danas je petak, 28. septembar, 271. dan 2018. Do kraja godine ima 94 dana.

48. p.n.e. - Rimski vojskovođa i državnik Gnej Pompej >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << ubijen je u Egiptu,  gde se sklonio pošto ga je u bici kod Farsale porazio Gaj Julije Cezar.  Učestvovao je u gušenju ustanka rimskih robova koji je od 71. do 69. pre  nove ere predvodio Spartak, a glas velikog vojskovođe stekao je 66. p.n.e.  pobedom nad pontskim kraljem Mitridatom VI Eupatrom, čime je učvrstio  rimsku vlast u Maloj Aziji. Osvojio je Jerusalim 61. p.n.e, a godinu dana  kasnije sa Cezarom i Krasom stvorio je Prvi trijumvirat, na šta je bio  prinuđen jer ga je Senat sprečio da uspostavi ličnu diktaturu. U borbi za  primat kasnije se udružio sa Senatom, ali je i vlast i glavu izgubio  porazom kod Farsale.

1066 - Normanski vojvoda Vilijam, budući engleski kralj Vilijam I Osvajač,  iskrcao se sa svojom vojskom kod Pevensija u južnoj engleskoj pokrajini  Saseks i započeo osvajanje Engleske.

1803 - Rođen je francuski pisac Prosper Merime. Odlikovao ga je uglađen i  sažet stil. Njegove novele "Karmen" i "Kolomba" inspirisale su  njegovog  sunarodnika Žorža Bizea da komponuje opere. Ostala dela: istorijski roman  "Hronika vremana Šarla IX", novele "Mateo Falkone", "Zauzimanje  utvrđenja", "Tamango", "Etrurska vaza", "Lokis", "Seljačka buna".

1821 - Potpisan je sporazum u Kordobi kojim je Meksiko postao nezavisna  država.

1841 - Rođen je francuski državnik Žorž Benžamen Klemanso, istaknuti  francuski političar, predsednik vlade od 1906. do 1909. i od 1917. do 1920.  Bio je ministar rata u kritičnim danima Prvog svetskog rata. Po obrazovanju  lekar, bio je levo orijentisan, izraziti antiklerikalac. Imao je važnu  ulogu na Vesajskoj konferenciji posle Prvog svetskog rata.

1864 - U Londonu je osnovana Prva internacionala, prva međunarodna  revolucionarna organizacija radnika, za koju je Statut i Osnivački manifest  izradio Karl Marks.

1891 - Umro je američki pisac Herman Melvil, autor romana "Mobi Dik",  oštrouman kritičar američkog društva, pri čemu je majstorski koristio  simbole i alegoriju. Ostala dela: "Tajpi", "Omu", "Bili Bad".

1895 - Umro je francuski hemičar i biolog Luj Paster, pronalazač vakcine  protiv besnila, antraksa i crvenog vetra. Otkrio je i da se hrana može  konzervisati sprečavanjem razmnožavanja bakterija, zahvaljujući čemu je  razvijen postupak nazvan "pasterizacija". Osnivač je mikrobiologije i  stereohemije i organizovao je 1888. čuveni institut u Parizu, nazvan  njegovim imenom.

1900 - Rođen je Boris Jefimov, karikaturista. Bio je satiričar,  ilustrator, propagandista. Rodonačelnik je čitavog novog pravca sovjetske  karikature. Omiljeni Staljinov karikaturista godine 1945. u svojstvu  specijalnog dopisnika sovjetske državne agencije, prisustvovao je  Nirnberškom procesu.

1902 - Umro je francuski pisac Emil Zola, tvorac i najizrazitiji predstavnik  naturalističkog romana. Pisao je pripovetke, drame, književnu i umetničku  kritiku, polemičke članke, borio se strasno za pravdu i napredak.  Otvorenim pismom 1898. predsedniku Francuske pod naslovom "Optužujem" u  listu "L'oror", odlučujuće je doprineo rehabilitaciji kapetana Alfreda  Drajfusa, lažno optuženog za izdavanje Nemačkoj vojnih tajni i osuđenog  na doživotnu robiju. Snagom talenta i strasnim ubeđenjima snažno je  uticao na savremenike, ne samo u Francuskoj. Dela: romani "Nana",  "Žerminal", "Slom", "Trovačica", "Zver čovek", "Novac", "Zemlja", "Plodnost", "Rad", "Istina", "Tri grada: Lurd, Rim, Pariz", rasprava  "Eksperimentalni roman".

1914.godine umro je srpski kompozitor i muzički pedagog Stevan Stojanović  Mokranjac. Bio je horovođa Beogradskog pevačkog društva i član Srpske  kraljevske akademije. Muziku je studirao na Velikoj školi u Beogradu i na  konzervatorijumima u Minhenu, Rimu i Lajpcigu, a po povratku u otadžbinu osnovao je Srpsku muzičku školu i  Beogradski gudački kvartet.

 Njegove kompozicije odlikuje izvanredan,  umnogome neprevaziđen, smisao za umetničku obradu narodnih pesama, pri  čemu su rukoveti vrhunski domet naše muzike, a crkvena pojanja nesumnjivo  među najistaknutijim delima celokupnog pravoslavnog bogosluženja. Napisao  je i više muzikoloških studija. Dela: 15 "Rukoveti", "Primorski napevi",  "Kozar", solo pesma "Lem-Edim", scenska muzika za "Ivkovu slavu", crkvena  muzika "Opelo", "Akatist Bogorodici", "Liturgija".

1924 - Rođen je italijanski filmski glumac Marčelo Mastrojani, jednako  uspešan kao komičar, romantični heroj, dramski glumac, ljubavnik i tumač  uloga u filmovima hermetičnog intelektualizma. Filmovi: "Devojke sa  Španskog trga", "Hronika o siromašnim ljubavnicima", "Bele noći", "Sladak  život", "Razvod na italijanski način", "Noć", "Porodična hronika", "Osam  i po", "Privatan život", "Leo poslednji", "Miris žene".

1928 - Rođena je američka pevačica Koko Tejlor, poznata kao "kraljica  bluza". Crnoputa pevačica karakterističnog glasa, čije je pravo ime Kora  Volton, rođena je u Memfisu. Njen prvi veliki hit "Wang Dang Doodle" iz  1967. prodao se u više od milion primeraka. Dobitnica je brojnih priznanja,  među kojima je i jedan Gremi (1984). Njen karakterističan reski glas  inspirisao je mnoge, poput Dženis Džoplin i Boni Rajat.

1934 - Rođena je francuska filmska glumica Brižit Bardo, najveći filmski  erotski simbol. Stekla je nezapamćenu popularnost u vreme kada se pojavila  kao mlada glumica. Njeni filmovi izvesno vreme bili su najunosniji izvozni  artikal Francuske. Rano je prestala da se bavi glumom i posvetila se  zaštiti životinja. Filmovi : "I Bog stvori ženu", "Žena i njena  igračka", "U slučaju nesreće", "Istina", "Babet ide u rat", "Privatan  život", "Prezir", "Odmor ratnika", "Parižanka", "Viva Marija".

1949 - Moskva je jednostrano otkazala ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj  pomoći između Sovjetskog Saveza i Jugoslavije, što su sledile ostale  zemlje "socijalističkog lagera" - Mađarska 30. septembra, Bugarska i  Rumunija 1. oktobra, Čehoslovačka 4. oktobra 1949.

1966 - Umro je francuski pisac Andre Breton. U psihoanalizi je video  sredstvo za otkrivanje umetničke istine. Pokušao je da u prvom i drugom  Nadrealističkom manifestu 1924. i 1930. primeni takav stav na teoriju  umetnosti, stvorivši teorijsku osnovu nadrealizma. Sa francuskim piscima  Lujom Aragonom i Filipom Supoom osnovao je 1919. časopis "Literatura",  organ dadaističkog pokreta. Vlada u Višiju zabranila je 1941. njegovu  "Antologiju crnog humora", posle čega je izbegao u SAD. Vratio se 1946. i u  Parizu je 1947. organizovao Međunarodnu nadrealističku izložbu. Dela:  "Nadrealistička revolucija", "Nađa", "Sjaj zemlje", "Izgubljeni koraci",  "Praskozorje", "Fatamorgana", "Nadrealizam i slikarstvo".

1970 - Umro je egipatski državnik Gamal Abdel Naser, šef države od 1956,  tvorac modernog Egipta i jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih. Bio je  jedan od vođa zavereničke vojne organizacije "slobodni oficiri" i inicijator udara 23. jula 1952. kojim je svrgnut kralj  Faruk I. Nacionalizovao je 1956. Suecku kompaniju, a 1958. postao je  predsednik Ujedinjene Arapske Republike (unija Egipta i Sirije), koja se  raspala 1961. Posle vojne katastrofe Arapa u ratu protiv Izraela 1967. dao  je ostavku, ali su ga građani referendumom vratili na položaj predsednika  Egipta.

1978 - Umro je papa Jovan Pavle I, poglavar rimokatoličke crkve samo 33  dana. Njegove ideje koje je izložio na samom početku pontifikata veoma su  uznemirile vatikansku kuriju. Od 1969. bio je arhiepiskop Venecije, a za  papu je izabran 26. avgusta 1978. Umro je pod nerazjašnjenim okolnostima.

1989 - U izbeglištvu na Havajima umro je bivši filipinski diktator  Ferdinand Edralin Markos, koji je 22 godine vladao Filipinima. U Drugom  svetskom ratu bio je gerilac antijapanskog pokreta otpora. Godine 1959.  postao je predsednik Senata, a 1965. nadmoćnom većinom izabran je za šefa  države. Bio je u početku veoma popularan, pa je ponovo izabran za  predsednika 1969. Na kraju drugog mandata trebalo je da se povuče sa  vlasti, ali je u septembru 1972. zaveo vanredno stanje, uz podršku SAD.  Zbačen je 1986. na talasu narodnog revolta, posle čega je pobegao na  Havaje.

1990 - Skupština Srbije usvojila je Ustav kojim je ukinuto ustavno rešenje  iz 1974. Ustavom iz 1990. uveden je višepartijski sistem. Pokrajine  Vojvodina i Kosovo i Metohija zadržale su autonomiju, ali bez atributa  državnosti.

1990 - Umro je italijanski pisac Alberto Moravija. Stekao je slavu delima o  moralnoj degeneraciji italijanske buržoazije. Pisao je romane, pozorišne  komade, priče, eseje, putopise, filmsku i pozorišnu kritiku. Dela: romani  "Ravnodušni ljudi", "Prezir", "Rimljanka", "Dosada", "Konformist",  "Čočara", "Ja i on", "Pažnja", "Godina 1934", "Unutrašnji život",  priče "Automat", "Rimske priče", "Drugi život".

1994 - U najvećoj mirnodopskoj pomorskoj nesreći u Evropi, više od 900  ljudi poginulo je kad je u nevremenu u Baltičkom moru naspram finske obale  potonuo feribot "Estonija".

1995 - Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija potpisali su u  Vašingtonu sporazum o vraćanju većeg dela Zapadne obale pod palestinsku  samoupravu.

2000 - Umro je kanadski državnik Pjer Eliot Trudo, koji je s prekidima  vodio zemlju 16 godina. Prvi put izabran je za predsednika vlade 1968. i na  vlasti je ostao do 1979. a potom je ponovo predvodio vladu Kanade od 1980.  do 1984. Na čelu Liberalne partije nalazio se od 1968. do 1984.

2003 - Umro je američki filmski režiser grčkog porekla Elija Kazan,  dobitnik nagrade Američke filmske akademije za životno delo. Njegovih  sedam filmova dobilo je čak 20 Oskara u raznim kategorijama, uključujući  dva za režiju. Filmovi: "Džentlmenski sporazum" (Oskar), "Na dokovima  Njujorka" (Oskar), "Istočno od raja", "Sjaj u travi", "Viva Zapata",  "Bumerang", "Panika na ulicama", "Bejbi Dol", "Divlja reka", "Amerika,  Amerika", "Posetioci", "Tramvaj nazvan želja".

2005 - Američki vojni sud osudio je Lindi Ingland, pripadnicu vojske SAD,  koja se na fotografiji snimljenoj u bagdadskom zatvoru Abu Graib vidi kako  drži jednog nagog iračkog zatvorenika kaišem oko vrata. Osuđena je na  tri godine zatvora zbog zlostavljanja zatvorenika.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...