Tajni lov na bele tartufe

Izvor: Blic, 17.Sep.2008, 11:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Tajni lov na bele tartufe

SREMSKA MITROVICA - U šumama zapadnog Srema počela je potraga za kraljevskim belim tartufima, čuvenim u svetu po začinskim i afrodizijačkim svojstvima. Za kilogram ove retke pečurke Italijani i Francuzi plaćaju i do 7.000 evra, pa su se mnogi tartufari uz pse tragače dali u potragu za podzemnom gljivom.

- Pošto sam pre nekoliko godina ostao bez posla, sa grupom poznanika posvetio sam se tartufarstvu. Vremenom sam odlično upoznao i kartografiju mesta u Sremu gde se mogu >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << naći tartufi, što je naravno naša tajna, i kalendar rasta belog i crnog tartufa - objašnjava tartufar iz Srema.

On objašnjava da je tartuf podzemna gljiva, koja raste na tri-četiri centimetara ispod površine zemlje, pa beračima u nalaženju pomažu obučeni psi. Ne postoji posebna rasa tartufarskih pasa pa se za potragu na ove gljive vode lovački psi, ali za dresuru u ovu svrhu najbolji su domaći avlijaneri, kaže on.

- Psi se najpre obučavaju bez tartufa, tako da im u početku dajemo kao mamac sir gorgonzolu pomešan sa belim lukom. To se stavi u probušenu najlon kesu i zakopa - objašnjava ovaj tartufar, naglašavajući da je psa, prilikom svakog pronalaženja tartufa, potrebno pohvaliti i nagraditi.

Upravo ovih dana u Sremu kreće potraga za ovim neuglednim podzemnim gljivama oblika krompira. Tajna je u belom tartufu, koji po objašnjenjima stručnjaka, raste u našim krajevima od oktobra do januara. Manji primerci teški od 25 do 50 grama prodaju se na kilogram po ceni od čak 7.000 evra, koliko za njega plaćaju ekskluzivni restorani u Italiji i Francuskoj, dok su najveći primerci pronađeni u našoj zemlji od 500 grama prodati na svetskim aukcijama po basnoslovnoj ceni od 95.000 evra.

- U šumama Srema rastu i beli i crni tartufi. Među poznavaocima ove čudesne gljive u svetu postoji dilema koji je ukusniji i kvalitetniji - skuplji beli ili jeftiniji crni tartuf. Francuzi tvrde da je njihov beli najbolji i najkvalitetniji, dok smo mi, Sremci, ubeđeni da je naš dobar poput onog pijemontskog. Bosutske i Morovićke šume, kao i Nacionalni park Fruška gora prirodna su staništa ove skupocene gljive, a mesta Platičevo, Ogar, Klenak, pa sve do Surčina u Evropi su poznata po nalazištima tartufa, koje tartufari ljubomorno čuvaju od očiju javnosti - kaže Nikola Nakaradić, potpredsednik mikološkog društva '’Čuvari blaga’’, čiji članovi tragaju za tartufima samo u edukativne svrhe i prezentuju ih na izložbama.

U traganju za tartufima Rusi koriste obučene medvede, Italijani svinje, dok se na Sardiniji u tu svrhu koriste koze. Mada internet stranice vrve od trgovaca i posrednika, po Nakaradićevim rečima, trgovina tartufima u Srbiji još uvek nije legalizovana, već se izvoz na evropsko tržište vrši ilegalnim tokovima. U hotelima ekstra klase tartufi su pravi delikates, obično se služe kao začin glavnom jelu, čija cena varira od toga koja količina tartufa je dodata.

Tartufi kao afrodizijak

Tartufi su još od starih Egipćana i Rimljana poznati po afrodizijačkim svojstvima. Pominje se da je Napoleonovu impotenciju izlečila Žozefina, priredivši mu salatu od tartufa. U Sremu se prepričava legenda o carici Mariji Tereziji, koja je prilikom boravka u Morovićkim šumama obilato koristila pomoć tartufa u ljubavnim avanturama sa mladim sremskim konjušarima.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.