Tuska pojačala borbu protiv krijumčarenja antikviteta

Izvor: Southeast European Times, 28.Jul.2011, 23:11   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Tuska pojačala borbu protiv krijumčarenja antikviteta

Posle uspeha i vraćanja još jednog drevnog antikviteta koji je prošvercovan u inostranstvo, očigledno je da Turska menja svoju strategiju u tom domenu.

28/07/2011

Aleksandar Kristi-Miler za Southeast European Times iz Istanbula -- 28.7.2011.

Za turske arheologe, bila je to jedna od najdrskijih krađa antikviteta koju je ta zemlja doživela u poslednjih nekoliko decenija.

Godinu dana pošto je donja polovina Heraklitove statue, stare 1800 godina, >> Pročitaj celu vest na sajtu Southeast European Times << iskopana u blizini Antalije 1980. godine, njena glava i ramena misteriozno su se pojavili u Sjedinjenim Državama, gde ih je otkupio Muzej lepih umetnosti (MLU) u Bostonu.

Posle dvadesetogodišnjeg spora, muzej je 17. jula ove godine objavio da je pristao da vrati svoju polovinu statue, što je označilo najnoviju pobedu Turske u pokušaju da povrati na stotine antikviteta prokrijumčarenih iz zemlje.

Kampanja restitucije, u okviru koje je Ankara uputila zahteve muzejima iz Srbije, Nemačke, Francuske i još oko pet drugih zemalja, pokazuju rastući uticaj turske na svetskoj sceni.

Neki analitičari smatraju i da to pokazuje da su u samoj Turskoj počeli više da cene bogatstvo ogromnog kulturnog nasleđa Anadolije.

Moderna saga raščerečenog Heraklita otelotvorenje je mukotrpne borbe koju je Turska vodila da povrati svoja blaga iz „kandži“ inostranih muzeja.

Kada se prvi put javila mogućnost da bi dva fragmenta mogla da budu deo iste skulpture, bostonski MLU odbacio je takve tvrdnje s obrazloženjem da su u rimska vremena napravljene mnoge druge verzije te statue, od kojih su neke još uvek čitave.

Čak i pošto su urađeni i upoređeni gipsani kalupi, što je bez sumnje dokazalo da se radi o istoj statui, muzej, koji nije imao dokumentaciju o njenom poreklu, je odbio da vrati svoju polovinu.

Naglašavajući da turski zakon štiti samo blago uzeto posle 1906. godine, tadašnji direktor muzeja je tvrdio da je statua mogla da bude pronađena „u bilo koje doba posle italijanske renesanse“.

Danas izgleda da je muzej prihvatio ono što su turski arheolozi oduvek tvrdili: da su pljačkaši tajno odneli Heraklitovu bistu i prokrijumčarili je iz zemlje.

Zamenica direktora MLU u Bostonu Ketrin Mičel rekla je da turska vlada tek nedavno počela da se ozbiljnije interesuje za statuu.

„Turska je pojačala svoju kampanju“, rekla je ona. „Tek su nam u poslednjih nekoliko godina pokazali fotografije i druge dokaze o pljački na toj lokaciji.“

U slučaju drugih muzeja, koji nisu želeli da sarađuju, Turska je počela da igra oštro.

U maju, nemački muzej Pergamon nevoljno je pristao da vrati Hititsku sfingu staru 3.500 godina pošto je turski ministar kulture Ertugrul Gunaj zapretio da zabrani nemačkim timovima kopanje na nekoliko arheoloških nalazišta u Turskoj.

Krajem prošle godine, Ankara je prvi put ukinula dozvole za iskopavanje trima francuskim i nemačkim timovima koji su decenijama kopali u Turskoj, što je, kako se smatra, bilo prvi upozorenje u bici za antikvitete.

„To je revolucija“, izjavio je Gunaj, a preneo Njujork Tajms, posle dogovora o vraćanju sfinge.

Nora Seni, direktor francuskog instituta za anadolske studije, smatra da kampanju delom objašnjava i jačanje Turske kao političke i ekonomske sile na svetskoj sceni.

„Ravnoteža moći se promenila“, kaže ona za SETimes. „Turci sebe video kao veliku regionalnu silu i to im omogućava da traže stvari za koje ranije nisu imali samopouzdanja.“

Ona takođe smatra da se pojavio novi način razmišljanja o turskom istorijsko-kulturnom bogatstvu.

„Turska država nastala je diferenciranjem od Otomanskog carstva i sve što je postojalo pre njega, razgovor o vizantijskoj kulturi bio je tabu tema“, kaže ona.

Međutim, Partija pravde i razvoja, koja je došla na vlast 2002, donela je sa sobom „novo Otomanstvo“ koje je otvorilo vrata kako predislamskoj prošlosti Anadolije, ali i islamskoj prošlosti same Turske, tvrdi ona.

„Turska polako zaposeda svoje nasleđe“, kaže ona.

Nastavak na Southeast European Times...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Southeast European Times. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Southeast European Times. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.