Izvor: Nezavisne Novine, 19.Maj.2017, 11:16   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Tuširanje obavezno i prije ulaska u bazen

Ako ste ikada koristili javni bazen vjerovatno ste se zapitali u kolikoj mjeri hlor u bazenskoj vodi šteti zdravlju, s obzirom na to da je poznato da se taj hemijski element koristi kao sredstvo za izbjeljivanje, a snažan miris hlorirane vode često je odbojan.

Ipak, stručnjaci tvrde da zbog svega navedenog ne treba brinuti.

Osoblje koje brine o javnim bazenima redovno sprovodi kontrolu vode kako ne bi došlo do zdravstvenih problema njihovih korisnika. Čak i osobe >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << koje svakodnevno odlaze plivati na bazen, pri čemu prosječno progutaju oko 100 mililitara hlorirane vode, ne moraju strahovati od negativnih posljedica, kaže Kristian Hoera iz njemačke Agencije za zaštitu životne sredine.

Oštar miris, što ga ljudi generalno povezuju s mirisom hlora, ne potiče od hlorirane vode, već od nusproizvoda hemijskih reakcija s hlorom, a jedan od njih je trikloramin, koji najviše utiče na karakterističan miris na hlor. Njemački naučnici ističu da hlor sam po sebi nije toliko štetan, ali da se prilikom miješanja sa znojem, urinom, bakterijama i tjelesnim uljima razvija taj hemijski spoj koji stvara probleme.

Preporuka je zato prije ulaska u bazen temeljno se istuširati i oprati sapunom i vodom da bi se s tijela i lica uklonila šminka i ostali kozmetički preparati koji uzrokuju neželjene reakcije prilikom spajanja s hlorom.

Postupkom dezinfekcije bazenske vode hloriranjem u toj se vodi, uz trikloramin, stvaraju znatne količine drugih neželjenih nusprodukata: aldehida, trihalometana i ostalih halogeniranih ugljikovodika.

Neki naučnici vjeruju da je upravo trikloramin glavni krivac za razvoj astme kod djece koja redovno koriste bazene.

U bazenima za kupanje, bez obzira na to rade li sezonski ili tokom cijele godine, obvezno je jedanput godišnje pročistiti cijeli protočni sistem, uključujući i bazene, potpuno ih isprazniti, očistiti, isprati, napuniti i hiperhlorirati u trajanju od dva sata.

Redovna dezinfekcija bazenske vode obavlja se automatskim hlorinatorom s redukcijom pH vrijednosti, čiji rad kontroliše stručna osoba.

Dodano dezinfekcijsko sredstvo treba ravnomjerno raspodijeliti u cijelom bazenu. Koncentracija slobodnog rezidualnog hlora treba da bude u rasponu od 0,12 do 1,02 mg/l, a voda u predbazenima (dezbarijerama) mora biti hiperhlorirana ili obvezno sadržavati dezinfekcijsko sredstvo.

Bez zaštite od Sunca ne idite nigdje, a naročito na bazen, gdje ćete otkriti cijelo tijelo.

Jedno britansko istraživanje pokazuje da samo četvrtina žena koristi kreme za sunčanje, a trećina od tog broja koristi one s malom zaštitom, SPF 10 ili manji. Međutim, sve veći broj stručnjaka upozorava da je paranoja od Sunčevih zraka jednako štetna jer sve veći broj ljudi pati od nedostatka vitamina D, koji je od vitalnog značaja za zdravlje kostiju i zuba.

Sunčevo zračenje dolazi na Zemlju u obliku UVA i UVB zraka. UVB zraci uzrokuju opekotine, a istraživanja pokazuju da opekotine mogu dovesti do nekih oblika raka kože.

Sun protection factor (SPF) je mjera koja označava koliko dugo možete ostati izloženi Suncu bez opasnosti od opekotina u odnosu na okolnosti bez zaštite.

Na primjer, ako ćete bez zaštite dobiti opekotine u 10 minuta, SPF 30 će vam teoretski omogućiti da 300 minuta ostanete napolju bez opekotina.

Mnogi dermatolozi kažu da ni ne pomišljate na išta manje od faktora 20.  Ključno je, ipak, poznavati svoju kožu.

"Učinite sve što možete kako biste spriječili opekotine  i tu mislim na ružičastu boju, a ne na stvaranje plikova. Ako vrlo teško dobijete tamniji ten, klonite se Sunca. Ne sunčajte se nego koristite kreme za samotamnjenje", navode stručnjaci.

Tu ne treba štedjeti. Koristite ih na cijeloj površini kože  jedan prst na lice, jedan na vrat... Sprejevi su lakši za korištenje, što znači da će ih ljudi više koristiti. Međutim, neki stručnjaci upozoravaju da ljudi ne rasprše dovoljno debeli sloj kreme.

Nastavak na Nezavisne Novine...