Tadić sa Van Rompejom na početku Briselskog foruma

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 25.Mar.2011, 19:46   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Tadić sa Van Rompejom na početku Briselskog foruma

BRISEL -

Predsednik Srbije Boris Tadić razgovarao je danas u Briselu sa predsednikom Saveta Evropske unije Hermanom van Rompejom i time započeo seriju susreta koje će sa zvaničnicima EU imati tokom trodnevnog Briselskog foruma.

Tadić i Van Rompej razgovarali su o odnosima Beograda i Brisela, naporima koje Srbija čini da bi dobila status kandidata i započela dijalog o članstvu u Uniji, kao i >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << o dijalogu Beograd-Priština.

Predsednik Srbije u subotu će razgovarati sa šeficom evropske diplomatije Ketrin Ešton, predsednikom Evropskog parlamenta Jeržijem Buzekom i evropskim komesarom za proširenje Štefanom Fileom.

U nedelju, Tadić će učestvovati na panelu "Približavanje Balkana Evropskoj uniji", na kojem će o evrointegraciji regiona govoriti i premijer Crne Gore Igor Lukšić i predstavnici EU.

Briselski forum u organizaciji nevladine organizacije Maršalov fond svake godine okuplja veliki broj visokih svetskih zvaničnika, a ove godine se održava od 25. do 27. marta, šestu godinu za redom.

Osim predsednika Srbije, među najavljenim učesnicima su najviši zvaničnici EU - predsednik Evropskog saveta Herman van Rompej, predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo, predsednik Evropskog parlamenta Jerži Buzek, komesar za proširenje Štefan File i drugi, a očekuju se i najviši funkcioneri SAD, Svetske trgovinske organizacije, Svetske banke, brojnih predsednika i premijera.

Direktor Balkanskog fonda za demokratiju Ivo Vejvoda ocenio je uoči Foruma da je učešće predsednika Tadića veoma važno, jer je Forum, sa 450 učesnika iz domena političkog , privrednog, akademskog i medijskog života, jedinstvena prilika da se čuje glas i sve ono što se zbiva u Srbiji i u regionu.

"Biće to takođe prilika da se čuje i poruka Srbije da se proces proširenja Evropske unije mora nastaviti i da pojedinačne zemlje Unije ne smeju da zanemare ovaj region, niti smeju da dozvole da popusti pažnja i podrška daljoj stabilizaciji mira u regionu", rekao je Vejvoda za Tanjug pred početak skupa.

Jedinstvena prilika da se čuje glas Srbije

Direktor Balkanskog fonda za demokratiju Ivan Vejvoda ocenio je juče da će ovogodišnji Briselski forum biti dobra prilika da se čuje šta je naša zemlja uradila u procesu evrointegracija.

"Biće to takođe prilika da se čuje i poruka Srbije da se proces proširenja Evropske unije mora nastaviti i da pojedinačne zemlje Unije ne smeju da zanemare ovaj region, niti smeju da dozvole da popusti pažnja i podrška daljoj stabilizaciji mira u regionu", rekao je Vejvoda za Tanjug pred početak skupa.

Pored predsednika Srbije, među najavljenim učesnicima su najviši zvaničnici EU - predsednik Evropskog saveta Herman van Rompej, predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo, predsednik Evropskog parlamenta Ježi Buzek, komesar za proširenje Štefan File i drugi, a očekuju se i najviši funkcioneri SAD, Svetske trgovinske organizacije, Svetske banke, brojnih predsednika i premijera.

Vejvoda je istakao da je učešće predsednika Tadića stoga veoma važno, jer je Forum, sa 450 učesnika iz domena političkog , privrednog, akademskog i medijskog života, jedinstvena prilika da se čuje glas i sve ono što se zbiva u Srbiji i u regionu.

"Zato je važno podsetiti javnost i Briselski forum na značaj procesa evrointegracija regiona i pokazati sve ono što je učinjeno, ukazujući pri tom i na izazove koje imamo sa ekonomskim, globalnom krizom i, naravno, sa reformskim izazovima koje postoje u svim zemljama", rekao je direktor Balkanskog fonda za demokratiju.

Prema njegovim rečima, ovakvi skupovi su značajni i zbog problema zamora proširenjem koje postoji u EU, koji je objektivan zbog ekonomskih i socijalnih nedaća koje pogađaju mnoge zemlje razvijenijeg dela Evrope, pa panel ovakve vrste može usmeriti pažnju ka Zapadnom Balkanu.

"Velika odgovornost leži i na samim zemljama regiona da nastave demokratski i reformski proces, kao i reformu privrede, u smislu prilagođavanja i otvaranja za investicije", ocenio je Vejvoda.

On je kazao da će Forum biti prilika i za bilateralne susrete, podsetivši da je predsednik Tadić prošle godine na Forumu imao susrete sa visokim zvaničnicima Evropske Unije i SAD.

"Predsednik je napravio niz poseta u regionu, bio je u Vukovaru, i sve su to stvari koje znaju oni koji prate Balkan. Upravo u tim, pojedinačnim događajima, leži ključ razumevanja da region zaista počinje da živi u duhu evropskog partnerstva, kako su to predsednici Tadić i Josipović, prošle godine rekli", podsetio je Vejvoda.

"Upravo tu dinamiku i političku volju za rešavanjem pitanja i u tom smislu početak dijaloga Beograda i Prištine, 9. marta, jeste nešto sa čim će (Tadić) moći da izađe pred svoje sagovornike", smatra direktor Balkanskog fonda za demokratiju.

Neprisustvo u SAD - seča grane na kojoj sedimo

Govoreći o odluci Srbije da njeni predstavnici ne učestvuju na Ekonomskom forumu u Baltimoru, SAD, zbog učešća kosovske delegacije, Vejvoda je rekao da smatra da to nije razborita odluka.

"Naravno da postoji tu jedna jaka politička dimenzija i slažem se da ne moraju predsednik i premijer da idu na takve skupove, ali je mogao neko niže rangiran iz Vlade Srbije da ide", ocenio je Vejvoda i dodao je u pitanju privredni skup, na kome su mogli da učestvuju i privrednici iz Srbije.

"Imam utisak, da neprisustvovanjem takvim skupovima donekle sečemo granu na kojoj sedimo. I to upravo u trenutku kada imamo potrebe za velikim i većim investicijama u situaciji ekonomske krize", zaključio je Vejvoda.

Maršalov fond, organizator skupa u Briselu, je američka javna institucija posvećena unapređenju veće saradnje i razumevanja između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope.

Fond je nazvan po američkom državniku Džordžu Katletu Maršalu (1889-1959), generalu, zapovedniku kopnenih snaga, državnom sekretaru i ministru odbrane, za koga je britanski premijer Vinston Čerčil rekao da je bio "tvorac pobede" saveznika u Drugom svetskom ratu.

Za tzv. Maršalov plan, koji je inicirao radi obnove razorene Evrope posle Drugog svetskog rata, dobio je 1953. godine Nobelovu nagradu za mir.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Buzek: Pregovori sa CG nakon izveštaja o napretku

Izvor: Radio Slobodna Evropa, 25.Mar.2011

Predsednik Evropskog parlamenta Ježi Buzek izjavio je danas da se nada da će Brisel otvoriti pregovore o članstvu Crne Gore u EU nakon izveštaja o napretku zemlje u oktobru naredne godine. Buzek je nakon razgovora s crnogorskim premijerom Igorom Lukšićem u Briselu podvukao važnost borbe protiv...

Nastavak na Radio Slobodna Evropa...

Tadić sa Van Rompejom u Briselu

Izvor: B92, 25.Mar.2011

Brisel -- Predsednik Srbije Boris Tadić razgovarao je u Briselu sa predsednikom Saveta EU Hermanom van Rompejom i time započeo seriju susreta sa zvaničnicima EU...Tadić i Van Rompej su razgovarali o odnosima Beograda i Brisela, naporima koje Srbija čini da bi dobila status kandidata kao i o dijalogu...

Nastavak na B92...

Tadić sa zvaničnicima EU

Izvor: RTS, 26.Mar.2011, 10:02

U okviru Briselskog foruma, predsednik Srbije Boris Tadić sastao se predsednikom Evropskog parlamenta Jeržijem Buzekom. Prethodno, Tadić je razgovarao i sa šeficom evropske diplomatije Ketrin Ešton. ..Predsednik Srbije Boris Tadić sastao se danas sa predsednikom Evropskog parlamenta Jeržijem Buzekom...

Nastavak na RTS...

Balkan u Evropskoj uniji

Izvor: SEEbiz.eu, 26.Mar.2011

BRUXELLES - O naporima Srbije da stekne status kandidata za EU i započne pregovore, kao i o tekućem dijalogu Beograda sa Prištinom, predsednik Tadić razgovarao sa Ketrin Ešton, šefom diplomatije EU i Jiržijem Buzekom, predsednikom Evropskog parlamenta.

Nastavak na SEEbiz.eu...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.