Izvor: B92, 20.Mar.2009, 16:37 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Svoboda: "Katoličke veze" Hrvatske
Ljubljana -- Hrvatska je sama sebi problem na putu ka EU, a evropski poslanici su je u sporu sa Slovenijom podržali zbog "katoličkih veza", kaže Hanes Svoboda za "Mladinu".
Evropski poslanik i izvestilac Evropskog parlamenta za napredak Hrvatske u približavanju EU Hanes Svoboda za slovenački list "Mladinu" kaže da želi da se slovenačko-hrvatski spor reši što pre da Hrvatska ne bi više imala izgovor da zbog Slovenije ne može u EU.
On je naveo da Slovenija >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << nije glavna prepreka Hrvatskoj na putu ka EU, već su to u prvom redu unutrašnji problemi Hrvatske.
Razloge za jaku podršku koju je Hrvatska dobila među poslanicima Evropskog parlamenta, u sporu sa Slovenijom, Svoboda vidi u "katoličkim vezama".
"To je nekakva stara ideologija ili tradicija, po kojoj bi katolička Hrvatska trebalo da brani Evropu od Srbije koja ima ortodoksne vrednosti. Slovenija je, u tom smislu, bila uvek nekako odgurnuta na rub, jer kod tih poslanika ne budi takva osećanja kao Hrvatska", rekao je Svoboda.
Razlog zbog koga Slovenija ne nailazi na razumevanje u sporu sa Hrvatskom, Svoboda vidi u neaktivnosti Slovenije, koja godinama nije argumentovala svoje stavove, kao što nije ni mislila da oko tih problema treba voditi ikakav dijalog.
Ovom prilikom, Hanes Svoboda je za "Mladinu" ispričao kako je jednom donedavni slovenački šef diplomatije Dimitrij Rupel doleteo u Brisel da razgovara sa njim.
Svoboda objašnjava kako tom prilikom nije ni bilo ikakvog posebnog razgovora, jer je stav Dimitrija Rupela bio:"Mi smo članovi".
Svoboda je, u svom intervjuu kritičan i prema komesaru za širenje, Oliju Renu i njegovom predlogu za medijaciju, jer smatra da tako nešto mora da se počne "jednakopravno, diplomatski i pažljivo. Inače imamo problem kakvog imamo sada. I to je da se jedna država oseća zapostavljenom".
Sam Svoboda predlaže da bi u ovom sporu trebalo angažovati međunarodne pravnike, koji bi Sloveniji i Hrvatskoj predložili sve moguće varijante koje, oko pitanja povlačenja granice, predviđa međunarodno pravo.
"Neka predlože više varijanti, od one koja je najbolja za Sloveniju, do one koja je najbolja za Hrvatsku. Taj predlog neka onda ide Ahtisarijevoj medijacijskoj grupi, koja će se na osnovu političkog razmišljanja odlučila kako se već bude. Polazna tačka bi trebalo da bude međunarodno pravo, a konačna odluka bi bila politička", predlaže Hanes Svoboda.
Svoboda je ovom prilikom rekao i da bi EU u budućnosti trebalo da zacrta neki mehanizam rešavanja dvostranih sporova, kao što je recimo mehanizam da se pregovori EU sa državom kandidatkinjom počnu tek onda kada su svi bilateralni sporovi rešeni, ali i da se poštuje određena procedura koja vodi ka rešavanju tih problema.
"Način na koji će Slovenija i Hrvatska sada rešiti svoje bilateralne sporove, mora se upotrebiti u budućnosti", rekao je Svoboda za "Mladinu", potvrdivši time informacije B92, koji iz diplomatskih krugova nezvanično saznaje da bi potencijalni model za rešavanje graničnog spora Slovenije i Hrvatske mogao postati i model koji će se primenjivati kasnije i na sve druge države, koje imaju nerešena granična pitanja i žele da uđu u EU, što se pre svega odnosi na zemlje zapadnog Balkana.
Diplomatski izvori podsećaju i da Hrvatska ima otvorena granična pitanja ne samo sa Slovenijom, već i sa Srbijom, Crnom Gorom i BiH.
