Sredstvo za borbu protiv kriminala podstiče pitanja o zakonitosti

Izvor: Southeast European Times, 28.Jun.2012, 00:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Sredstvo za borbu protiv kriminala podstiče pitanja o zakonitosti

U sklopu borbe protiv kriminala i korupcije, zemlje u regionu okreću se prisluškivanju. Međutim, neka zakonska pitanja vezana za taj potez su zbunjujuća.

27/06/2012

Ivana Jovanović za Southeast European Times iz Beograda -- 27.6.2012.

Broj ljudi koji se prisluškuju u Srbiji i u regionu jugoistočne Evrope povećao se proteklih godina, uglavnom zbog želje tih zemalja da se izbore sa organizovanim kriminalom i korupcijom. Međutim, ovo sredstvo za borbu >> Pročitaj celu vest na sajtu Southeast European Times << protiv kriminala ne koristi se uvek na legalan način.

Porast broja ljudi koji se ilegalno prisluškuju u Srbiji naveo je ombudsmana Sašu Jankovića i poverenika za informisanje Rodoljuba Šabića da pozovu Ustavni sud prošlog meseca da izda privremenu meru kojom se policiji zabranjuje da prikuplja informacije o komunikaciji građana bez sudskog naloga.

Janković i Šabić kažu da njihove kancelarije dobijaju brojne pritužbe svakog dana od građana čije se telefonske i internet komunikacije nezakonito prisluškuju.

„Broj upada u internet i telefonske komunikacije od strane bezbednosnih službi iznosi više hiljada“, rekao je Janković dnevniku Danas nakon podnošenja zahteva.

Oni su takođe podneli inicijativu za procenu ustavnosti Zakona o krivičnoj proceduri, koji je stupio na snagu pre dva meseca. Sporna odredba zakona omogućava policiji da dođe do spiskova, lokacija i drugih informacija o telefonskom saobraćaju građana samo uz odobrenje tužioca, a ne i suda.

Nadgledanje elektronskih komunikacija regulisano je ustavom, kao i zakonima kojima je uređen rad bezbednosnih službi i policije, te Zakonom o krivičnom postupku.

„Prvi fundamentalni uslov za nadziranje komunikacija -- koji je propisan Ustavom (Član 41) -- jeste da [prisluškivanje] može da se obavlja samo uz sudsku odluku. Drugi uslov je da ta mera mora da bude neophodna da bi se zaštitila bezbednost zemlje ili krivičnog postupka. Treći uslov je da te mere mogu da se preduzimaju samo u određenom periodu“, kaže Vladimir Đerić, član srpskog pravnog tima u Međunarodnom sudu pravde, u izjavi za SETimes.

Predstavnici policije kažu, međutim, da će prikupljati podatke kao i obično, dok sud ne odluči da smernice iz Krivičnog zakona moraju da se promene.

„Cilj ovog poteza su državna bezbednost i stabilnost -- koji moraju da imaju kontinuitet … svi koraci su u skladu sa relevantnim dužnostima“, kaže Svetlana Gogić, generalna sekretarka Policijskog sindikata Srbije, u izjavi za SETimes.

Druge zemlje u regionu imaju nešto striktnije zakone.

Prema rečima Vesne Škare Ožbolt, koja je radila u hrvatskom pravosudnom sektoru, prisluškuju se osobe ili grupe umešane u terorističke aktivnosti i organizovani kriminal.

Kriterijumi za prisluškivanje izloženi su u ustavu i u Strategiji za nacionalnu bezbednost i Zakonu o bezbednosno-obaveštajnom sistemu.

„Zakon ne dozvoljava ništa. Postoje procedure koje moraju da se poštuju. Tako da, ako službe žele da prisluškuju konverzaciju neke osobe, moraju da dobiju dozvolu Vrhovnog suda“, rekla je Ožbolt za SETimes.

U Bosni i Hercegovini (BiH) Obaveštajno-bezbednosna agencija može da obavlja prisluškivanje uz odobrenje predsednika suda ili sudije, kog je imenovao predsednik. Agencija mora da podnese informacije kojima se opravdava praćenje -- i građanina koji je prisluškivan mora da informiše o tom postupku u roku od 30 dana.

Ali, prošlog proleća je bosanski dnevnik Nezavisne novine objavio listu 5.000 mobilnih telefona za koje je rekao da su u poslednje tri godine nezakonito prisluškivani od strane Obaveštajno-bezbednosne agencije i Državne agencije za istrage i zaštitu.

„S obzirom na zakone, to bi značilo da su sudovi, u poslednje tri godine, odobrili 5.000 specijalnih istražnih akcija ili da su davali oko pet odobrenja dnevno -- zbog čega se postavlja pitanje legalnosti tih akcija“, rekao je Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini, u izjavi za SETimes.

Nastavak na Southeast European Times...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Southeast European Times. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Southeast European Times. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.