Izvor: Radio Slobodna Evropa, 01.Sep.2014, 09:39   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Salihbegović: Širenje znanja kroz regionalni "Startup Accelerator"

U Sarajevu će se narednih dana održati važan IT događaj - prvi regionalni tzv. "Startup Accelerator" program. Kenan Salihbegović, marketing menadžer organizacije HUB 387, koja je organizator akceleratorskog programa, u razgovoru za RSE kaže kako BiH nema ni velike fabrike, ni ogromna postrojenja, da su jedini resursi ljudi i znanje, te da za konkurentnost treba stalno unapređivati znanje.

Salihbegović: Tačno tako. Mi prvi put kao HUB 387 Sarajevski tehnološki >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Slobodna Evropa << park najavljujemo taj naš akceleratorski program. Mi želimo da financiramo četiri tehnološki Startup kompanije kroz 18 mjeseci i da napravimo od njih da globalne, samoodržive kompanije ovdje. U sklopu toga imamo jedan mali selekcioni proces koji se zove Hackhaton, što je, zapravo, programersko takmičenje, gdje ćemo skupiti najveće naše programere koji su zainteresovani za naš taj program i dati im neki zadatak, a oni će imati 48 sati da naprave prototip od toga.

Salihbegović: Pošto smo krenuli malo otpozadi, mi smo krenuli od našeg najvećeg uspjeha, sada krećemo da financiramo te kompanije, da damo mladima priliku da osnivaju svoje kompanije i da grade svoje proizvode. HUB 387 ovdje postoji već nekih osam mjeseci. Mi smo uspjeli sakupiti naše najuspješnije i najbolje IT kompanije pod jednim krovom. Oni imaju nekih par misija i ciljeva koje pokušavamo zajedno da pospješimo. Jedna je malo poboljšati imidž Bosne i Herecgovine, odnosno bh. IT-ja, koji inače fantastično kotira u svijetu, ali treba malo sa strane marketinga izaćij još jedan nivo iznad toga da bismo mogli dobiti bolje i interesantnije projekte. Druga stvar, koja nam je možda i najvažnija, je – ja to nazivam inkubacija znanja - širenje znanja. Za IT programerski biznis i razvoj softvera inače - kao što znate – mi nemamo ni velike fabrike, ni ogromna postrojenja, jedini naši resursi su ljudi i znanje. Jedini način da ostanete konkurentni u tim poljima je da konstantno unapređujete svoje znanje. Mi imamo napokon jedan prostor u Bosmal city centru i neformalno i non-stop širimo znanje, pričamo, komuniciramo. A druga komponenta je ta Akademija 387, koju mi pretenciozno zovemo akademija. Mi kroz totalno praksi orijentirane programe sa stručnjacima iz prakse koji svaki dan rade u najboljim IT kompanijama prenosmo te najnovije tehnologije na nove generacije. Na taj način skraćujemo period od trenutka kada ste završili fakultet do onog trenutka da ste vi zaista programer koji zna neke tehnologije da možete početi raditi u jednoj od naših komapnija, što je vrlo bitan elemenat u tom svemu.

Salihbegović: 387 je samo pozivni broj za BiH. Jednostavno smo htjeli da napravimo neki tvist – jer uvijek se kod nas bune ljudi Sarajevo, Bosna i šta ja znam, a mi smo rekli 387 je univerzalno za sve nas i poziva sve ljude u naše prostorije da budu tu.

Salihbegović: Tačno tako. Taj internet je stvarno mjesto sa neograničenom slobodom za sve ljude. Prvi put u historiji čovječanstva nije važno da lči vi sjedite u Americi, u Juti, u Sarajevu, u Berlinu ili u Kanadi. Sve što vam treba je računar i konekcija ka internetu da biste izašli na to internacionalno tržište i da napravite neki svoj proizvod koji će promijeniti svijet. Nas ljudi pitaju: “Koliko vi radite za lokalno tržište?“ Mi gotovo ništa ne radimo za lokalno tržište. Mi smo jedna od industrija koja ima 90, 95 posto izvoza zato što radim na tim toliko modernim tehnologijama koje se koriste i u Americi, i u Vošingtonu, i u Silikonskoj Dolini, i u Berlinu i apsolutno smo na tom tržištu u vrhu tih svih ljudi koji isto tamo rade programiranje i razvoj softvera.

Salihbegović: Apsolutno - građani svijeta i biznismeni svijeta, hajdemo reći tako.

Salihbegović: Generalno, mi smo tek osam mjeseci ovdje. Sad-zasad, nakon osam mjeseci mogu reći da imamo totalnu pozitivnu povratnu reakciju i od profesionalne programerske zajednice, od nekih čak i institucija na opštinskom nivou kojima je super da imaju neke koji mogu raditi na nekim projektima u tome - npr. na preobrazbi ljudi koji su završili neke netehničke fakultete i ne mogu da se zaposle. Mi sad planiramo neke programe da njih uvedemo u IT programiranje i sve to, da bi napokon mogli dobiti zaposlenje, a nama za uzvrat kao industriji stvarno uvijek treba ljudi. Imamo tu jako mnogo internacionalnih kompanija, firmi iz raznih država. Npr. vlada Švedske je već uveliko prepoznala naš potencijal i oni su ušli u partnerstvo sa nama oko ovog akceleratoraskog programa. Nekako smo već u kratkom vremenu postali neki epicentar. Ako ljudi trebaju nešto za programiranje, zaista nas kontaktiraju jer smo uspjeli izgraditi već taj neki mali brend u tako kratkom roku. I ono na šta se ljudi uvijek malo šokiraju - u BiH je uvijek teško doći do nekih stvari, a mi se baš trudimo da budemo što pristupačniji svima. Svi su pozvani - ko god treba nešto u vezi s ovim pitnjima, bili vi samo roditelj ili biznismen iz Amerike, dođite kod nas, uvijek ćemo pokušati da pomognemo.

Salihbegović: Ja mislim da je poprilično istinito to što ste rekli - ali naše barijere su zbog tog tržišta jednostavno minimalne. Ali mislim da treba malo vremena državi i mislim da će oni vremenom shvatiti da je to jedna od industrija koja treba da bude ključna za BiH. Mi ne možemo da konkurišemo Indiji ili Kini za proizvodnju, ali možemo biti konkurentni tako što unaprijedimo fakultete, univerzitete, znanje.

Salihbegović: Taj, kako to zovu popularno, bringrim je jedna od naših ključnih tačaka gdje smo rekli sad ćemo napraviti IT diseyland za te ljude da imaju napokon sistem podrške i u financijama i u znanju - i u saradnji svakodnevnoj, kako bismo ih zaustavili da zaista odu u Njemačku. S druge strane, mi radimo dosta sa dijasporom i vidimo jako mnogo dijaspore koja je napravila karijere u Njemačkoj, u Švicarskoj, u Švedskoj. Oni su fantastični i sve to, ali sve vrijeme pokušavaju da naprave neki biznis koji funkcionira da se mogu vratiti u našu državu, ili investirati u nju. Tako da imate ta dva smjera koja treba nekako povezati - naše ljude zadržati, a dati isto i našoj dijaspori poprilično dobar i jednostavan sistem da mogu pomoći našoj državu. I tu nam je IT, taj razvoj softvera najniža voćka koju možemo ubrati upravo zbog nedostatka tih barijera i svega ostalog.

Nastavak na Radio Slobodna Evropa...